Za izvlačenje iz istorije jedne od najkontroverznijih ličnosti niti je vrijeme niti mjesto da se takvo što čini u savremenoj, modernoj i demokratskoj Crnoj Gori, koja bi morala biti spremna da činjenicama pogleda u oči i nikad više ne dozvoli da se u ime ideologija čine zločini koji svakako nijesu zaboravljeni, odgovoreno je Pobjedi iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda povodom izjave mitropolita SPC Joanikija da je četnički komandant Pavle Đurišić bio junak nepobjedivog karaktera.
Zaštitnik smatra da je jačanje društvene kohezije jedini obrazac za napredovanje društva, a to podrazumijeva da se svako mora osjećati jednako spokojan i ohrabren da učestvuje u takvim procesima.
- Zbog svega toga, obraćanje mitropolita crnogorsko-primorskog gospodina Joanikija ne može biti stavljeno u kontekst svakodnevnih podjela, incidenata i trvenja u društvu. Ono nosi mnogo veću težinu, naročito ako se ima u vidu društveni status i povjerenje koje ova vjerska organizacija nesumnjivo ima u crnogorskom društvu. Osim toga, Mitropolija ima veću obavezu da bude tačka spajanja - ne samo jedne, već svih konfesija i naroda koji žive u Crnoj Gori – rečeno je iz institucije ombudsmana.
Ističu da izjava data na ovaj način ne doprinosi jačanju duha zajedništva i vraćanju međusobnog povjerenja među narodima i religijama i neće donijeti dobro Crnoj Gori.
- Svakako da će mnogi posegnuti za slobodom izražavanja, kao jednim od načela kojim se rukovode slobodne države, naročito kada se to tiče vjerskih velikodostojnika i tu Zaštitnik nema nikakav problem da konstatuje da je to tačno, ali da i ona ima svoje granice – kazali su iz ove institucije.
Ističu da se nijedan zločin, a posebno oni počinjeni na organizovan i sistematski način, ne mogu pravdati, niti počinioci slaviti, jer se samim tim dovodi u pitanje - ne samo naša slavna prošlost, već sasvim sigurno i naša budućnost.
- Povjerenje u institucije mora biti praćeno i odgovornošću za izgovorenu riječ i simboliku koju takva riječ ima, koliko god bilo sljedbenika i onih koji pripadaju jednoj ili drugoj vjerskoj organizaciji. Izvjesno da je simbolika izgovorenih riječi u ovom slučaju daleko od uzvišenog cilja, koji bi morala imati vjera, vjerske organizacije i njihovi poglavari – navodi se u odgovorima ombudsmana.
Naglasili su da se nadaju završetku prakse da se sa prošlošću, pa i retorički, obračunavamo za ovovremene sukobe i ono što bi nam buduće vrijeme moglo donijeti, u nadi da će se svi društveni akteri, prvenstveno vjerske organizacije prilagoditi zajedničkom cilju, a to je jačanje društvene kohezije, poštovanje različitosti i opšti napredak Crne Gore i svih ljudi koji u njoj žive i djeluju, bez straha i nedoumica koliko smo kao društveni činioci iskreni u namjeri da do napretka uopšte dođe.
- Na ovaj način to se sigurno neće desiti. Naprotiv, ova izjava izazvala je nastavak komentara, kolumni i tekstova kakav je i tekst sveštenika Femića, kojim se pokušavamo unifikovati i izjednačiti („Svi smo mi Pavle Đurišić“) sa ličnošću i ideologijom koja duboko konfrontira stavove javnosti. Nastavak takvih narativa dodatno podstiče i širi atmosferu koja dijeli, pa se potvrdilo po ko zna koji put da teme povezane sa teškim stradanjima i podjelama iz prošlosti, mogu imati ozbiljne posljedice po savremeni društveni dijalog i suživot – odgovoreno je Pobjedi iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Na izjavu mitropolita Joanikija od nedjelje, državni vrh Crne Gore nije reagovao. Premijer Milojko Spajić je tek prekjuče, na otvaranju vrtića u Baru, novinarima odgovorio da „sve izjave koje imaju potencijal da pojačaju već izražene podjele u Crnoj Gori apsolutno ne podržavamo i mislimo da im nije mjesto u modernoj Crnoj Gori“, te da je Crna Gora sekularna država i da se zalaže za odvojenost crkve i politike, crkve i istorije, religije i istorije.
Predsjednik države Jakov Milatović nije komentarisao ni osudio navode crkvenog velikodostojnika niti su to uradila ministarstva kulture, ljudskih prava, a očekivano reakcija nije došla ni od predsjednika Skupštine Andrije Mandića koji nosi titulu četničkog vojvode.
Na navode mitropolita je reagovao civilni sektor. Oglasio se i Gojko Perović, sveštenik SPC, koji je krivicu svalio na medije, izjavom da prenose i naglašavaju problematične i dvosmislene stvari, a one lijepe zaobilaze. Kao adut da SPC ne radi na podjelama, izdvojio je činjenicu da će tokom Markovdanske litije, između ostalog, obići porodicu pokojnog Halida Đečevića, po višedecenijskoj praksi ustanovljenoj krajem prošlog vijeka.
Učestala glorifikacija presuđenih i dokazanih ratnih zločinaca ne izaziva reakcije nadležnih institucija, iako crnogorsko zakonodavstvo, odnosno Krivični zakonik eksplicitno zabranjuje svaku vrstu diskriminacije, izazivanja vjerske i nacionalne mržnje.
Više državno tužilaštvo je prije tri dana u odgovorima Pobjedi navelo da u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena.
VDT još ne pokazuje znake spremnosti da se uhvati ukoštac sa crkvenim velikodostojnicima iako Krivični zakonik daje tu mogućnost.
Naime, u članu 370, stav dva piše da će se kazniti i onaj ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe, ukoliko su ta krivična djela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda.