Zaštita profesionalnog integriteta, depolitizovano i stabilno finansiranje javnih emitera ključni su za kvalitetan rad javnih servisa, poruka je prvog panela „Uloga javnih emitera u savremenom medijskom pejzažu” na konferenciji „Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada?“, koju je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije.
Sunčica Bakić, direktorka Agencije za audiovizuelne medijske usluge, ukazala je na važnost procjene kvaliteta, a ne kvantiteta medijskog sadržaja u Crnoj Gori. Istakla je da su svi segmenti programa snažno uslovljeni političkim kontekstom, što opterećuje i umanjuje kvalitet, posebno kada je riječ o kulturnom i obrazovnom programu.
„Ako pitate predstavnike političkih struktura, oni će kvalitet programa ocjenjivati kroz prizmu političkog uticaja i prisustva,odnosno načina na koji su analizirana njima važna politička pitanja. To je nešto čega se nećemo osloboditi u dužem periodu“, navela je Bakić.
Naglasila je da različiti programi - dokumentarni, kulturni, umjetnički i drugi - imaju različite standarde i ciljeve, te ih nije moguće posmatrati kao jedinstvenu cjelinu, posebno ako se poredi nacionalni nivo i lokalni emiteri. Prema njenim riječima, crnogorsko društvo funkcioniše u okviru narativa koji često nije istinska stvarnost, već konstrukcija različitih medijskih aktera.
„Javni servis mora biti medij oslobođen takvog narativa - to je njegova suština“, poručila je Bakić.
Ona je istakla i da su očekivanja od regulatora često nerealno visoka.
„Postoji očekivanje da jedna institucija u zemlji kaže šta je istina i koji je narativ prihvatljiv, a to nije posao regulatora,“ pojašnjava ona.
Prema njenom mišljenju, ne može se očekivati da javni servisi zadovolje apsolutno sve građane.
„Određen stepen nezadovoljstva je čak i koristan, jer podstiče napredak. Problem nastaje kada je javni servis za jednu grupu 'dobar', a za drugu apsolutno loš. To je ključni kriterijum za procjenu da li RTCG i lokalni emiteri ispunjavaju svoju ulogu i odgovaraju javnosti, kako to zakon i dobre prakse nalažu“, zaključila je Bakić.
Vanja Vardjan, direktor Akademije RTV Slovenije, kazao je da se nada snažnijem povezivanju zemalja regiona u okviru Evropske unije, ističući da javni servisi pripadaju građanima.
„Javni servisi pripadaju nama, svima koji ih finansiramo - poreskim obveznicima“, rekao je Vardjan, dodajući da pripadaju i zaposlenima koji u njima rade.
Komentarišući uslovima rada u javnim servisima, naglasio je da je nezavisnost ključna za kvalitetno novinarstvo. Politički i drugi pritisci, kako je naveo, direktno utiču na kvalitet programa i profesionalni integritet. Pojasnio je da se u Sloveniji za javni servis mjesečno izdvaja 14,20 eura po električnom priključku, ali da taj iznos nije dovoljan za stabilno funkcionisanje sistema.
„Oko 70 odsto sredstava odlazi na plate, a svega 30 odsto na program. Što imamo manje novca, to smo zavisniji“, rekao je Vardjan.
Zbog toga se u Sloveniji vodi intenzivna debata o izmještanju modela finansiranja javnog servisa iz političke sfere.
Govoreći o ulozi Akademije RTV Slovenija, Vardjan je naglasio da ta institucija sve više postaje mjesto razmjene dobrih praksi.
„Kod nas u Akademiji ljudi uče na osnovu konkretnih iskustava, a nedavno smo ugostili i predstavnike RTV Vojvodine, koji žele da razviju sličan model kod sebe“, rekao je on.
Dodao je da se medijska tehnologija i komunikacijski kanali razvijaju izuzetno brzo, zbog čega se i Akademija neprestano prilagođava novim potrebama, specijalizirajući se za obuku za određena TV zanimanja koja nijesu uključena u postojeći obrazovni sistem, ali i njegovanje jezika.
Neda Tadić, direktorica BHT1, istakla je da je BiH specifičan slučaj u regionalnom i globalnom kontekstu, te da posljednjih godina „svjedočimo sistematskom urušavanju javnog servisa BiH od strane iste države koja bi trebalo da ga štiti“.
Kako je pojasnila, taj proces traje dugo, a posebno se intenzivirao u posljednjih desetak godina.
„Obilježavamo 80 godina postojanja, a istovremeno se suočavamo sa mogućnošću da naredna godina bude ona u kojoj će servis biti ugašen ukoliko se hitno ne riješe ključni problemi“, upozorila je Tadić.
Objasnila je da ustavno uređenje BiH proizvodi izuzetno složen model javnog sistema, koji čine jedan servis na državnom nivou i dva na entitetskim.
„Zakon je predvidio da se RTV taksa prikuplja u entitetima, a zatim dijeli po formuli 50-25-25. Izostanak primjene tog modela i uskraćivanje sredstava od taksi doveli su BHT1 do dramatičnog smanjenja broja zaposlenih, štednje na proizvodnji programa i odlaganja plaćanja računa, a sve kako bismo obezbijedili neto plate i zadržali ono malo preostalih profesionalaca“, kazala je ona.
Uprkos svemu, naglasila je da u BHT1 i dalje postoji snažno profesionalno jezgro koje odolijeva političkim pritiscima i pokušajima infiltracije.
„Zbog toga smo stalna meta pritisaka, ali se borimo za opstanak“, poručila je Tadić.
Dodala je da politika direktno utiče na finansiranje javnog servisa, i kroz zakonska rješenja i kroz upravne odbore, ali da uprkos tome urednici još uspijevaju da sačuvaju profesionalnu autonomiju.
Tadić je ukazala i na odlazak velikog broja profesionalaca u privatne medije, što dodatno slabi kapacitete javnog servisa, dok je interesovanje mladih za rad u BHT1 nisko.
„Loša finansijska situacija dovela je i do degradacije programa, pa se borimo da zadržimo publiku. Informativni program je možda jedini koji i dalje snažno povezuje građane uz javni servis - i to ljudi prepoznaju kao vrijednost“, zaključila je ona.
Iva Pavlović, direktorka RTV Budva, istakla je da joj je posebno važno da se što više čuje glas lokalnih javnih emitera.
„Kada sagledam medijsku scenu, mislim da smo jedni od rijetkih koji nijesu pod medijskom šapom velikih sistema“, kazala je Pavlović, dodajući da „nema slobodnih medija, a medijski savjeti su zaštićeni kao bijeli medvjedi“.
Podsjetila je da je, kao urednica programskog dijela od 2017. do 2019. godina, radila u uslovima značajnih finansijskih ograničenja i čestih promjena lokalne vlasti.
„To je period kada želite nešto da unaprijedite, ali to jednostavno nije moguće – ni zbog dugova, ni zbog političke nestabilnosti“, navela je ona.
Kao prednost RTV Budva, Pavlović je izdvojila činjenicu da medij funkcioniše u okviru finansijski stabilne opštine, ali je upozorila da to može biti i „mač sa dvije oštrice“. Ukazala je i na aktuelne probleme - ozbiljna tehnička ograničenja, objekat u lošem stanju, kao i nedostatak mladog kadra spremnog da radi pred kamerama.
„Mladi se, kako kaže, uglavnom opredjeljuju za poslove iza kamere, dok je izuzetno teško pronaći one koji žele da rade pred kamerom“, dodala je ona.
Govoreći o uređivačkoj politici, Pavlović je naglasila da lokalni javni emiteri imaju obavezu da se bave temama od lokalnog značaja, ali i da prenose pitanja od nacionalnog interesa kada postoje jasni razlozi u javnoj sferi.
„Na lokalnom nivou dužni smo da obrađujemo teme koje su važne i na nacionalnom planu, ukoliko postoji jasan javni interes“, zaključila je Pavlović.
