Usvajanje izmjena i dopuna Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti kojima se predviđa pooštravanje kazni i daju veća ovlašćenja inspekcijskim službama, a čiji je prijedlog utvrdila Vlada, iako je predat sa zahtjevom za hitno usvajanje u Skupštini Crne Gore još 25. januara, po svemu sudeći čeka da se ispune politički uslovi iako epidemija bukti, posebno u posljednja dva mjeseca.
Za desetak dana će biti godina otkako je Crna Gora zabilježila prvi slučaj infekcije korona virusom, posljednja u regionu, a danas prva po broju zaraženih, a zdravstvene vlasti, inspekcija i građani krivicu prebacuju jedni na druge.
Prethodna i sadašnja vlast saglasili su se samo u prebacivanju krivice na inspekcijske službe za koje su ocijenili da ne sprovode kontrolu primjene mjera kako treba, te da kazne nijesu dovoljno stroge, kao i da inspektora nema na terenu.
Iz Uprave za inspekcijske poslove kritike kategorično odbacuju i imaju opravdanje, koje je svoje uporište našlo u izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koji „čuči“ u Skupštini.
Vlada ne insistira
U Skupštini za Pobjedu objašnjavaju da su njenom predsjedniku Aleksi Bečiću u ovoj situaciji vezane ruke jer u mjesecima vanrednog zasijedanja (januar, februar, avgust i septembar) Skupština Crne Gore se može sazvati isključivo na zahtjev 27 poslanika, Vlade ili Predsjednika Crne Gore, s tim što onaj ko zahtijeva može predložiti za dnevni red samo akte čiji je predlagač.
Na osnovu ovog obrazloženja, jasno je da je Vlada mogla sazvati sjednicu Skupštine što ipak nije urađeno. Sa druge strane smo imali situaciju da je u skupštinsku proceduru 18. decembra ušao Vladin Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica i kada je već 13 dana kasnije usvojen.
Takođe, grupa poslanika je 3. februara predala u skupštinsku proceduru dva tužilačka zakona, i to bez hitne procedure, o kojima bi se, da nijesu u međuvremenu povučeni pod pritiskom međunarodne zajednice, raspravljalo 14 dana kasnije, 17. februara.
Zakonske izmjene koje bi, prema obrazloženju samog predlagača, trebale da obezbijede efikasniju kontrolu poštovanja propisanih epidemioloških mjera, u najdramatičnijem periodu kovid krize do sada, čekaju na red gotovo 40 dana.
Po svemu sudeći čekaće redovno zasijedanje, ali ni to, prema informacijama iz kabineta predsjednika Skupštne, ne uliva preveliki optimizam.
- Kada govorimo o redovnom zasijedanju, imajući u vidu javno izrečene stavove određenih poslaničkih klubova, prva redovna sjednica će se održati kada se za to stvore formalni i politički uslovi – saopšteno je Pobjedi iz Bečićevog kabineta.
Prioriteti za brigu
Komentarišući to što su neki drugi zakoni bitniji od izmjena i dopuna Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, izvršni direktor NVO Građanska alijansa Boris Raonić kaže da ga to zabrinjava.
- Izmjenama Zakona trebala bi se dati mogućnost inspektorima da na terenu kažnjavaju zbog nepoštovanja mjera. Brine što se u ovakvoj situaciji, hitnost vidi u zakonima iz oblasti tužilaštva ili vjeroispovijesti, a ne i u ovom zakonu koju je trenutno krucijalan – navodi Raonić
On je ocijenio da je situacija sa pandemijom dramatična, te da zahtijeva odlučnije aktivnosti u cilju njene kontrole, a ključ je, prema njegovim riječima, u kontroli poštovanja važećih mjera.
Poslanica Socijaldemokratske partije i članica skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Draginja Vuksanović-Stanković ocijenila je da je neshvatljivo da u ovako dramatičnoj zdravstvenoj situaciji još nije zakazana sjednica Skupštine povodom rasprave o izmjenama i dopunama zakona kojim se pooštrava kaznena politika i daju veća ovlašćenja inspekcijskim službama i da to pokazuje da novu vlast nije briga za zdravlje građana.
- Imamo policijski čas, evo sad i Vojsku na ulicama, a granice Crne Gore ostaju otvorene kako bi razni vršljari iz Republike Srpske i Srbije ulazili u našu zemlju zarad organizovanog djelovanja u službi Demokratskog fronta povodom izbora u Nikšiću. Ova nova nesposobna vlast čeka izbore u Nikšiću kako bi nas onda, pretpostavljam, zaključala i zatvorila sve granice. Ali im je bilo važno da na nelegitimnoj sjednici, po kratkom postupku, usvoje izmjene i dopune zakona kojim se u potpunosti negira i urušva načelo zabrane diskriminacije, što je propisano Ustavom Crne Gore, i na taj način se diskriminišu pravoslavni Crnogorci i Crnogorke – kazala je Vuksanović-Stanković.
Iako je Vlada propustila da pogura izglasavanje zakona, upravo činjenicu da ne postoje oštrije norme koje sankcionišu kršenje mjera, uveliko koristi kao argument što je situacija izmakla kontroli.
To je u više navrata saopštila i ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović koja je za važeću regulativu, prema kojoj se postupa, optužila prethodnu vlast.
Što predviđa zakon koji je na čekanju
Razlozi za donošenje izmjena i dopuna Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kako piše u obrazloženju predlagača, su dopuna i obezbjeđivanje efikasnijeg poštovanja propisanih mjera, radi sprečavanja unošenja zaraznih bolesti u zemlju, suzbijanja i sprečavanja prenošenja u druge zemlje, kao i zaštita stanovništva od prenošenja zaraznih bolesti.
U tom cilju, propisano je i ovlašćenje i dužnost nadležnog inspektora da u postupku inspekcijskog nadzora zabrani vršenje djelatnosti (proizvodne, uslužne, kao i priređivanje igara na sreću), kada utvrdi nepoštovanje mjera zaštite stanovništva od zaraznih bolesti, u trajanju do 30 dana, a u skladu sa težinom prekršaja, odnosno štetnim posljedicama ponašanja subjekta nadzora. U istom cilju izvršene su i odgovarajuće izmjene iznosa novčanih kazni, koje su usklađene sa težinom prekršaja
Uvode se i novčane kazne u iznosu od 30 eura za fizička lica ako ne poštuju mjere fizičke udaljenosti, ne nose masku ili maramu tokom boravka na otvorenom javnom mjestu, prilikom čekanja u redu ispred institucija ili javnih ustanova itd, kao i novčane kazne za pravna lica zbog kršenja epidemioloških mjera u iznosu do 20.000 eura.
U izmijenjenom dokumentu, navedeno je da se u objektima pod sanitarnim nadzorom, kao i u objektima u kojima se obavlja djelatnost rukovanja hranom u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane obavezno kontroliše mikrobiološka čistoća površine objekata, opreme, uređaja, pribora i prevoznih sredstava, kao i kontrola čistoće ruku zaposlenih.
