Riječ je o izboru u kojem učestvuju članovi njihove književne sekcije, a koji često zna da se oduži usljed nesaglasja kritičara i novinara koji glasaju. No, na kraju sve rezultira listom na kojoj je 10 djela, a tako je i ovog puta.
U nastavku pogledajte kojih su 10 naslova iz 2023. godine oni izdvojili kao najbolje.
“Ujed pčele” – Pol Marej
Irski književnik Pol Marej ove je godine objavio prvi roman nakon osam godina, a svojim je novim radom izazvao veliku pažnju. “Ujed pčele” je tragikomična priča o porodici Barns, čiji su članovi sve više izolovani dok se njihov svijet, nakon finansijskog kolapsa 2008. godine, polako raspada.
“Chain-Gang All-Stars” – Nana Kvame Adjei-Brenja
Američki autor Nana Kvame Adjei-Brenja stekao je naklonost kritike prije pet godina, kada je objavio zbirku kratkih priča “Crni petak”. Ove godine na sličan je prijem naišao i njegov debitantski roman, kojeg kritičari opisuju kao distopijsku satiru. Glavni junaci su osuđenici na smrt, koji ulaze u televizijske dvoboje kako bi se izborili za slobodu.
“Eastbound” – Mejlis de Karangal
Ime Mejlis de Kerangal dobro je poznato i publici iz našeg dijela Evrope, a ove godine na globalnom tržištu pojavio se njen lirski roman “Eastbound”, koji je u Francuskoj objavljen prije 11 godina. Priča prati ruskog regruta koji putuje transsibirskom željeznicom. Kako putovanje odmiče, tako je regrut sve bliže odluci da dezertira, koju baš i nije najlakše donijeti u divljini Sibira.
“Prevara” – Zejdi Smit
Zejdi Smit nije potrebno naročito predstavljati ljubiteljima književnosti, ali treba obratiti pažnju na njen šesti roman, u kojem su London i Engleska 19. vijeka predstavljeni kroz suđenje čovjeku koji se lažno predstavljao kao plemić. “Prevara” donosi mnogo metafora, uz osvrt na brojne društvene kontroverze tog doba.
“Sjeverne šume” – Denijel Mejson
Novi roman Denijela Mejsona čitaocima donosi panoramu divljine zapadnog Masačusetsa i to u rasponu od tri vijeka. Stanovnike mjesta u kojem se radnja dešava, čitaoci upoznaju na niz različitih načina – od fragmenata u kojima su lična pisma, stihovi, dnevnici, medicinski nalazi, oglasi i ilustracije – i pritom je obuhvaćeno razdoblje od kolonijalnih vremena do danas.
“Najveći umovi”- Džonatan Rouzen
U biografiji Džonatana Rouzena nalazi se i njegovo dugo prijateljstvo sa Majlkom Laudorom, diplomcem Jejla koji je uticao na destigmatizaciju šizofrenije, ali koji je 1997. godine završio u psihijatrijskoj bolnici, pošto je ubio svoju trudnu ženu. Upravo o Laudoru Rouzen i piše u romanu “Najveći umovi”, koristeći brojnu faktografiju i Laudorove zapise, a sve kako bi pokušao da istraži granicu između ludila i genijalnosti.
“Bottoms Up and the Devil Laughs” – Keri Houli
Prva knjiga Keri Houli (“Thrown”) našla se u Njujork tajmsovom izboru za 2014, a devet godina kasnije identično je i sa njenim drugim proznim ostvarenjem, u kojem opisuje američku Nacionalnu bezbjednost i ljude koji se nalaze u i oko njene mreže.
“Vatreno doba” – Džon Vejlent
“Vatreno doba” roman je koji donosi priču o istinitom događaju iz 2016, kada je naselje Fort Makmari u kanadskoj Alberti progutao požar. Džon Vejlent bavi se čitavom genezom – od toga kako je počeo, kako se širio, kakav je bio epilog, pri čemu se osvrće na faktore koji su uslovili katastrofu, vatrogasce, radnike na bušotinama nafte, meteorologe, procjenjivače iz osiguravajućih društava… Glavni junak nije čovjek već – požar.
“Gospodar rob muž žena” – Ilijon Vu
U svom debitantskom djelu, Ilijon Vu donosi priču o Elen i Viljemu Kraftu, koji su 1848. godine pobjegli iz ropstva iz Džordžije, a na kraju, uprkos svim opasnostima, završili kao govornici u Engleskoj. Njih su dvoje iza sebe ostavili izuzetan putopis, a Vu se u svom romanu bavi rekonstrukcijom te priče, uz bravurozno pripovijedanje.
“Nekim ljudima je potrebno ubijanje” – Patriša Evanđelista
Pat Evanđelista je novinarka čuvenog filipinskog portal Rappler, za koji je širi auditorijum čuo 2021. godine, kada je osnivačica tog medija Marija Resa dobila Nobelovu nagradu. Evanđelista je ove godine objavila svoju prvu knjigu, u kojoj govori o kampanji masovnih ilegalnih pogubljenja koja je sprovodio režim Rodriga Duertea od 2016. do 2022. godine.