Cijene jogurta, kisjelog mlijeka i pavlake domaćih proizvođača u Crnoj Gori od danas su u prosjeku veće za oko 8,5 odsto. Riječ je o prvom povećanju proizvođačkih cijena ovih proizvoda od 2022. godine, dok cijena pasterizovanog mlijeka ostaje nepromijenjena.
Novi cjenovnici tri najveće domaće mljekare – „Lazine“, „Nika“ i „Srna“ – stupaju na snagu danas, 9. novembra, nakon što su prethodno dostavljeni trgovinskim lancima.
Iz Udruženja mljekara objašnjavaju da je povećanje cijena posljedica rasta troškova poslovanja i potrebe da se cijene fermentisanih mliječnih proizvoda djelimično usklade sa inflacijom tokom prethodne četiri godine.
„Posljednja korekcija cijena svih vrsta fermentisanih proizvoda urađena je 2022. godine. Od posljednje korekcije do kraja septembra 2026. evidentirana je kumulativna stopa inflacije od 18,42 odsto“, navode iz Udruženja mljekara.
Prema njihovim riječima, povećanje cijena od oko 8,5 odsto znatno je manje od ukupne inflacije zabilježene u tom periodu.
Iz Udruženja posebno naglašavaju da korekcija cijena nije povezana sa najavljenim povećanjem minimalnih zarada u okviru Euro modela.
„Najavljeno povećanje cijene nema veze sa ‘Euro modelom’, već predstavlja pokušaj praćenja inflatornih tokova u posljednje četiri godine, pri čemu se i dalje značajno zaostaje za pomenutom stopom inflacije od 18,42 odsto“, poručuju iz Udruženja.
Ističu da se poskupljenje odnosi na fermentisane mliječne proizvode, odnosno jogurt, kisjelo mlijeko i pavlaku, dok cijena pasterizovanog mlijeka ostaje ista.
Pojedini marketi već povećali cijene
Prema pisanju Pobjede, pojedini trgovinski lanci počeli su da povećavaju maloprodajne cijene mliječnih proizvoda i prije zvaničnog početka primjene novih cjenovnika domaćih mljekara.
Tako je domaći jogurt u pakovanju od 1,5 litara, koji je ranije koštao između 1,69 i 1,75 eura, u jednom marketu dostigao cijenu od 1,95 eura.
U odnosu na raniju cijenu od 1,75 eura, riječ je o povećanju od oko 11,4 odsto, dok je u poređenju sa cijenom od 1,69 eura poskupljenje približno 15,4 odsto.
Ovaj primjer pokazuje da povećanje maloprodajnih cijena može biti veće od prosječne korekcije proizvođačkih cjenovnika od 8,5 odsto.
Ipak, konačne cijene zavise od pojedinačnih proizvoda i cjenovne politike trgovinskih lanaca.
Poskupljenje dolazi u trenutku zaoštrenih odnosa između domaćih proizvođača hrane i velikih trgovinskih lanaca.
Prema ranijim informacijama, dva od četiri velika trgovačka lanca u Crnoj Gori nedavno su uputila dopise proizvođačima iz mljekarske, pekarske i mesne industrije, poručujući da neće prihvatati povećanje nabavnih cijena, bez obzira na rast troškova poslovanja.
Trgovci su upozorili da bi proizvodi kompanija koje budu insistirale na novim cijenama mogli biti uklonjeni sa njihovih polica.
Takva situacija dodatno komplikuje odnose proizvođača i trgovaca, posebno u uslovima povećanih troškova proizvodnje i pritisaka na kupovnu moć građana.
Koliko će građani plaćati više?
Iako je prosječno povećanje proizvođačkih cijena najavljeno na nivou od 8,5 odsto, konačni iznosi u maloprodaji zavisiće od vrste proizvoda, proizvođača i odluka trgovinskih lanaca.
Primjera radi, proizvod koji je do sada koštao jedan euro, uz povećanje od 8,5 odsto koštao bi približno 1,09 eura, dok bi proizvod od dva eura poskupio na oko 2,17 eura.
Ipak, riječ je o ilustrativnom obračunu, jer povećanje nabavnih cijena ne mora biti u istom procentu preneseno na maloprodajne cijene.
Poskupljenje fermentisanih mliječnih proizvoda predstavlja dodatni trošak za domaćinstva, imajući u vidu da su jogurt, kisjelo mlijeko i pavlaka među proizvodima koji se redovno nalaze u potrošačkoj korpi građana.
Koliko će se novi cjenovnici domaćih mljekara odraziti na cijene na policama svih marketa zavisiće od toga u kojoj mjeri će trgovinski lanci prihvatiti najavljene korekcije i prilagoditi sopstvene maloprodajne cijene.
