Abiznis

Potrebno povećati konkurentnost i razviti privredu

Mulešković: Moramo smanjiti tekuće rashode, to nam je poručeno i iz Brisela

Evropska komisija upozorila je u posljednjem Izvještaju na rizike koje najavljeni Euro model nosi za javne finansije, a ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocjenjuje da Crna Gora prije velikih reformi mora smanjiti tekuću potrošnju, povećati konkurentnost i razviti privredu.

Google

Dodaj Analitiku među omiljene izvore na Google-u

Mulešković: Moramo smanjiti tekuće rashode, to nam je poručeno i iz Brisela Foto: Privatna arhiva
Portal AnalitikaIzvor

U najnovijem izvještaju za Crnu Goru Evropska komisija je upozorila da najavljeni Euro model može predstavljati ozbiljan rizik za javne finansije Crne Gore, dok premijer Milojko Spajić tvrdi da je Vlada svjesna tih rizika, ali da oni, kako je rekao, svakako prate hrabre odluke.

Mulešković je kazao da je Evropska komisija ukazala na nedovoljno razvijene sve sektore crnogorske ekonomije i u tom dijelu je, smatra on, ključ rješavanja svih reformi.

"Ne možemo bazirati reforme na ekonomiji koja još nije diverzifikovana, ne možemo kretati sa velikim reformama ukoliko nijesmo podigli konkurentnost privrede i, ono što je najbitnije, ne možemo kretati sa reformama ukoliko nemamo analizu i koja je predstavljena i iskomunicirana sa svima onima na koje će da se odnosi sama reforma. To su jasan znak i signali Evropske komisije", istakao je Mulešković gostujući na TVE.

On je naznačio da su iz EK podvukli da moramo raditi na smanjivanju tekućih troškova.

"Što je jasno za Crnu Goru, jer mi smo ušli u taj potrošački model koji će iz godine u godinu da zahtijeva sve više i više tekućih rashoda. Kad imate povećane tekuće rashode, sa druge strane ostaje manje novca za investicije i za razvoj privrede. Moramo da radimo mnogo više kako bi razvijali privredu i na taj način stvarali novu ekonomsku vrijednost, da ne bi privredu doveli u problem", rekao je Mulešković.

Prema njegovom mišljenju, posebno treba obratiti pažnju kakvo je stanje u privredi i da li su crnogorska preduzeća spremna za primjenu Euro modela, te da li je produktivnost privrede rasla u proteklom periodu.

"Ukoliko stvarate nove ekonomske vrijednosti možete da očekujete da dugoročno imate održivo povećanje zarada, a da nemate rast cijena, što se dešavalo u prethodne dvije iteracije", istakao je Mulešković.

Dodaje i da svaki privrednik želi predvidiv poslovni ambijent, pa im najave ekonomskih modela pred kraj godine stvara dodatne probleme u planiranju poslovanja.

"Kažu da, ako mogu deset, makar pet godina da imaju predvidiv ambijent da znaju šta ih očekuje, jer jedino na taj način mogu da planiraju svoje poslovanje. Ne treba zaboraviti da smo u prethodnom periodu čuli dosta reakcija Unije poslodavaca Crne Gore i Privredne komore, koji su izrazili negativan stavprivrede, posebno malih i mikro preduzeća, kao i preduzeća sa sjevera Crne Gore", naglasio je Mulešković.

On smatra i da se rast cijena poljoprivrednih proizvoda može pripisati najavljenom modelu, ali i konstantnom rastu cijena nafte i naftnih derivata, što je, navodi Mulešković, znatno uticalo na troškove proizvodnje, prevoza i rasta cijena hrane na međunarodnom nivou.

Ukazuje i na efekat klimatski promjena na određene poljoprivredne proizvode, pa su zbog nepovoljnih uslova i manjeg roda voća i povrća ti proizvodi na crnogorskom tržištu dosta skuplji.

Crna Gora je od obnove nezavisnosti, podsjeća Mulešković, privukla nešto više od 16 milijardi eura stranih direktnih investicija, a one su, kako tvrdi, bile motor razvoja crnogorske ekonomije.

"U prvih osam mjeseci 2026.godine došlo je do povećanja od oko pet odsto ukupnih priliva direktnih stranih investicija, ali kad od priliva oduzmete ono što se odlilo iz zemlje to je pad u odnosu na isti period prošle godine. Tako da imamo veći odliv investicija iz zemlje u odnosu na ono što je bilo u prethodnom periodu. Kada su u pitanju strukture samih investicija u prvih osam mjeseci je oko 14 odsto produktivnih, tj. investicija u preduzeća i banke, koje stvaraju novu ekonomsku vrijednost. Oko 51-52 odsto su investicije u nekretnine koje dugoročno ne stvaraju toliko ekonomske vrijednosti kao što stvaraju produktivne investicije", pojasnio je Mulešković.

Smatra da je Crna Gora i dalje atraktivna za investicije, ali se promijenila struktura zbog poslovnog ambijenta, netransparentnih odluka, nedovoljne predvidivosti poslovnog ambijenta i čestih promjena zakonske regulative.

"Tu je i nedovoljno efikasna javna upravu koja se često spominje kod investitora i nedovoljno razvijeni digitalni servisi. Nedovoljna efikasnost javne uprave je prepoznato kao jedan od glavnih problema zbog čega investitori ne biraju Crnu Goru", zaključio je Mulešković.

Zapratite nas
Najnovije vijesti, svakog dana, na vašim omiljenim aplikacijama.
Portal Analitika