Promocija ove knjige održana je danas u Bijelom Polju. Ova publikacija jedna je od prvih koja u Crnoj Gori obrađuje temu zelene ekomomije i poljoprivrede.
Publikacija „Poljoprivreda i zelena nastala ekonomije" nastala je kao projekat Centra za razvoj agrara, koji je Mreže za ruralni razvoj Crne Gore i EU podržala putem javnog poziva u okviru projekta ,,Podrška projektima organizacija civilnog društva u okviru projekta NAGE – Networking and Advocacy for Green Economy (Umrežavanje i zagovaranje za zelenu ekonomiju) referentni broj poziva: NAGE/2018/395- 379/ME” u toku 2020. godine.
Kako je je rečeno pisana je u cilju približavanje ove problematike, kako stručnoj, tako i laičkoj javnosti.
Škatarić poručuje čitaocima da čitajući poglavlja ove knjige uzmu u obzir da zelena ekonomija, pored brojnih činjeniica navedenih ovdje, ne zastaje samo kod analiza o stvarima i prirodnim resursima.
-Trebali bi se, koristeći neke od ideja i informacija predstavljenih u ovim tekstovima, dalje zajedno baviti zelenom idejom ljudskih zajednica. Trebali bismo okupljati ljude i pružati im priliku da zajedno radimo na jačanju zelene ekonomije koja će na kraju biti dovoljno jaka da čovječanstvo izvuče iz siromaštva - poručio je Škatarić.
Na promociji je govorio i prof. dr Velibor Spalević sa Filozofskog fakulteta.
- Zelena ekonomijaće u skoroj budućnosti postati jedan od glavnih filozofija ekonmskog razvoja modernog društva. Jedan od njenih ciljeva je socijalna Pravda i dobrobit ljudi. Očuvana životna sredina je prepoznata, a mora i dalje biti najvažniji izvor našeg bogatstva, a njeni temelji su postavljeni upravo na zemljištu kao resursu. Znanje mora postati najznačajniji resurs, a ne jedan od resursa. Ovaj resurs mora nametati principe održivog razvoja u svim sferama društa. Danas govorimo o poljoprivredi, koja bi u budućem razvoju trebala biti vođena principima zelene ekonomije. Ako bi u ovom sektoru išli nekim drugim putem, doveli bismo u pitanje prirodne resurse koje posjedujemo, a bez resursa, ni znanje ne može da pomogne - kazao je Spalević.
Prof. Dr Radovan Pejanović sa Univerziteta u Novom Sadu kazao je da nužnost transformacije zahtijeva viziju zelene ekonomije, zelenog preduzetništva i primjenu zelene tehnologije.
- Za to je potrebno preuzimanje rizika ne samo od strane države već i od privatnog sektora, zarad opšte dobrobiti društva, čovečanstva, čitave planete i svih živih bića na njoj. Dakle, radi se o egzistencijalnom pitanju, jer kao što kaže čuveni amerčki pisac Ernest Hemingvej „Ne pitaj za kim zvona zvone“. Zvona zvone za cijelu planetu zasigurno i pitanje je kako i kada će svijet preduzeti hrabre korake po pitanju klimatskih promena, zdravstvene krize izazvane pandemijom virusa kovid 19 i svjetske ekonomske krize- kazao je Pejanović.
Autori publikacije su vodeći stručnjaci sa poljoprivrednih fakulteta univerziteta u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji. Polazna ideja je da, pored poglavlja koji obuhvataju oblast zelene ekonomije, u njoj bude obuhvaćena oblast agroekonomje, organske i biodinamičke poljoprivrede.
