Piše: Novica Vujović, doktorand
I najneinformisanijemu članu naše zajednice na spomen imena Milenka A. Perovića asocijacija će biti profesor filozofije i čovjek koji ima stav i reaguje na društvene anomalije. Njegova zvanična biografija kaže da je studije filozofije završio u Beogradu 1974. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Vrijednosni sistem i moralna svijest malograđanstva”, pod mentorstvom Milana Kangrge, odbranio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1984. godine. Osnovao je Studijsku grupu za filozofiju i Katedru, a potom i Odsek za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 1988. godine. Uz veliki broj radova te učešća na naučnim konferencijama izdvajamo i znatan br. knjiga: Svijet malograđanina (Zagreb, 1989), Hegel i problem savjesti (Novi Sad, 1989), Granica moraliteta (Novi Nad, 1992), Problem početka u filozofiji. Uvođenje u Hegelovu filozofiju (Novi Sad, 1992), Istorija filozofije (Novi Sad, 1994, 1997, 2003), Etika (Novi Sad, 2001), Praktička filozofija (Novi Sad, 2004), Vrijeme cinizma (Podgorica, 2007), Filozofske rasprave (Zagreb, 2011), Pet studija o Hegelu (Novi Sad, 2012), Karakteri. Etička parerga (Podgorica, 2012), Filozofija morala (Novi Sad, 2013), Filozofski brevijar (Novi Sad, 2014), Montenegrinski eseji (Podgorica 2014), Studije iz filozofije jezika (Cetinje, 2017), Filozofija politike (Podgorica, 2019).
U regionu je poznat kao borac protiv svih nacionalizama, a posebno protiv srpskoga nacionalizma i njegovih projekata na prostoru bivše Jugoslavije. Crnogorska ga javnost pamti kao predśednika Komisije za standardizaciju crnogorskoga jezika (uz prof. dr Josipa Silića i prof. dr Ljudmilu Vasiljevu) te od jesenas kao prvoga čovjeka Crnogorskoga PEN centra. Pod njegovim je rukovodstvom ta organizacija oživjela, obnovila ranije poslove i utemeljila nove na bazi saradnje s inostranim naučnicima, piscima i novinarima, osobito saradnicima iz regiona. U tim je poslovima, da to i istaknemo, njegov veliki doprinos u profilisanju Crnogorskoga PEN centra na putu gradnje Crne Gore kao demokratskoga društva, multikulturnog i slobodnog za sve njezine građane i javne i kulturne radnike.
Kritički intelektualni angažman Milenko A. Perović svjedočio je, kao što rekosmo, za sve vrijeme rada i javnoga djelovanja. Dakle, prethodnice najnovije Perovićeve knjige bile su knjige: Vrijeme cinizma, Karakteri i Montenegrinski eseji. I nakon tih knjiga nastavio je bez ustezanja da djeluje kad god su bile ugrožene temeljne vrijednosti građanskoga crnogorskog društva pred udarom otvorenoga srpskog i drugih nacionalizama. Još oštrije reaguje na one vješto građanski upakovane projekte kakvi se danas nude s ciljem razaranja crnogorskoge države i crnogorskoga bića. Tako se iz Perovićeva pera pridao bogat materijal za novu knjigu, a o njezinu nastajanju i samoj strukturi auto veli: »Za različite medije dao sam brojne intervjue tokom potonjih dvadeset pet godina. Takođe, konfuzija oko pojma nacije, posebno oko sintagme crnogorska nacija navodila me da u pojedinim tekstovima pokušam na eseistički način čitalačkoj javnosti predočiti teorijske i naučne osnove razumijevanja crnogorskog nacionalnog pitanja. Ove tri strane javnog djelanja odredile su trodjelnu strukturu četvrte knjige koju sam naslovio kaoKrugovi slobode (Eseji, intervjui, ogledi). Ona je koncepcijski na istom tragu kao i prethodne tri.
Knjiga u I dijelu sadrži kolumne objavljivane u periodu od 2014. do 2016. godine, uz nekoliko tekstova iz kasnijeg i jednim iz ranijeg spisateljskog perioda. U II dijelu knjige napravio sam izbor svojih intervjua nastalih od 1995. godine do danas. Napokon, smatrao sam potrebnim da u III dijelu knjige sačinim izbor kolumnističkih tekstova s naglašenom teorijskom relevancijom. U njima sam izložio osnovne crte vlastite sintetičke koncepcije nacije, posebno s obzirom na problem razumijevanja crnogorskog nacionalnog pitanja.
Naslov knjige Krugovi slobode (Eseji, intervjui, ogledi) upućuje na ono što prožima sve stavove koje sam izlagao u svojim tekstovima. Svi su oni nastajali iz slobode mišljenja koju sam sebi dodijelio. U svima je postulirana ideja slobode ljudske egzistencije u svim njenim elementima. Opredmećenje te postulacije usredsređeno je ponajviše na slobodnu egzistenciju Crne Gore i Crnogoraca. Još uvijek je živa svijest da je ovaj narod u svojoj povijesti permanentno slijedio jednu jedinu teleološku ideju individualne i kolektivne egzistencije – ideju slobode!«
Knjiga Krugovi slobode (eseji, razgovori, ogledi) objavljena je kao izdavački projekat tri izdavača: Crnogorskoga vijeća, Crnogorske nacionalne zajednice i Dnevnih novina. Za izdavača se potpisuje Mirko Zečević, a kao urednik Dragan Gago Marković. U strukturi knjige izdvajaju se tri velike cjeline sa znatnim brojem tekstova unutar svake. Prva cjelina Kolumne donosi, pored ostalih ove naslove: Prekrupni snovi malih naroda, Osmi Petrović, Spor oko nacizma, Tapija na jezik, „Vlada nacionalnog jedinstva“, Kvarenje riječi, „Terazijski Crnogorci“, Nacionalna nauka, Dan pobjede, Dobričin duh, „Zemaljski jezik“, Zakon o jeziku, Zidani most, Zašto ne bi Hrvat pisao crnogorski pravopis?, Trinaesti juli, Pet politika, Trovači društvene svijesti, Laž kao politika, Gubljenje u jeziku, Zebnja nad državom, Srbi i Crna Gora, Kud plovi CANU?, Magla „ustavnog patriotizma“, Akademija na klizištu i mnogi drugi. Intervjui su objavljeni hronološki od 1995. godine do kraja 2020, a neki od njih su: Između nacije i filozofije (1995), Svjetlosnu smo godinu udaljeni od moralne svijesti (2001), Ako ih vrijeđa što ih povezujem s fašizmom, možda za njih ima nade (2003), Nacionalizam je po definiciji nešto antiljudsko (2004), Izgled bolesnog društva (2005), Duh bijede ustoličio je bijedu duha (2007), Crnogorski jezik će pobijediti u prosvjetnom sistemu (2014), Crnoj Gori treba istina o vlastitoj povijesti (2018), Četništvo je moralo biti delegitimirano! (2018), Kritička inteligencija ne pada s neba (2019), Amfilohije hoće od Crne Gore da načini svoju krstionicu (2019), Otkrivanje crnogorske dijaspore (2019), Nemjerljiv je doprinos Crnogoraca modernoj Srbiji (2020), Potreban je novi savez patriotskih snaga (2020), Ko bi bio sretan da se Crnogorci i crnogorski Srbi zakrve i uzajamno istrijebe (2020) i drugi. Treći dio knjige čini Perovićev doprinos razumijevanje crnogorskoga nacionalnog pitanja. U tome segmentu nalazimo ove tekstove: O konsolidaciji crnogorske nacije (2002), Što može biti crnogorstvo danas? (2001), Njegoš i nacionalno pitanje (2013), Narod i nacija (2014), „Etnička nacija“ (2014), „Izmišljena nacija“ (2014), Kovanje nacija (2014), Sintetička koncepcija nacije (2014).
Proučavaoci novije crnogorske istorije, društvenih, političkih i identitetskih previranja na prostoru bivše Jugoslavije novu knjigu profesora Perovića koristiće kao dragocjenu literaturu. Knjiga Krugovi slobode još jedno je svjedočanstvo da filozof Milenko A. Perović zalaže i autoritet i sva svoja znanja da ličnim primjerom, utemeljenim analizama i porukama crnogorsko društvo, kulturu i tradiciju brani od zapuštenosti, jezika mržnje i raznih političkih i ideoloških nasrtaja.
