Mladoj crnogorskoj umjetnici Ivi Nešić već na početku profesionalne karijere pošlo je za rukom nešto što je teško ostvarivo ne samo njenim vršnjacima u Crnoj Gori već i mnogo iskusnijim kolegama iz umjetničke branše. Naime, njen video rad pod nazivom “Rujna” trenutno je izložen u Milanu, u muzeju MEET Digital Culture Center.
Tim povodom, za Portal Analitika, Nešić govori o tome kako je došlo do toga da se predstavi italijanskoj likovnoj publici, šta joj je bila inspiracija za rad “Rujna”, te koji su joj dalji umjetnički planovi.
Dobre strane italijanskog obrazovnog sistema
“Imala sam tu sreću da budem primljena na master studije digitalne umjetnosti na Istituto Marangoni Firenze. Na početku prvog semestra smo išli u obilazak muzeja sa profesorom, što je meni bio prvi obilazak nekog digitalnog muzeja u životu. Tad su nam samo nagovjestili da postoji mogućnost da izlažemo u tom muzeju, ako fakultet uspije da napravi kolaboraciju sa njima”, kaže Nešić.
Dodaje da su im početkom drugog semestra javili da im dolaze u posjetu menadžeri muzeja, sa zadatkom koji će morati da ispune u sljedećih mjesec dana.
“Zadatak je bio da se napravi projekat za imersivnu sobu, na temu “Sustainability”, odnosno održivosti. Menadžeri muzeja su nam tad rekli da imamo mjesec dana da smislimo i predstavimo samostalne projekte direktoru muzeja, kao i event menadžeru, koji će nam tad odobriti ili odbiti projekat”, objašnjava Nešić.
Na njenu veliku sreću, kako kaže, odobrili su njen projekat “Rujna”.
“Onda sam mogla da se bacim na posao. Odabir fakulteta za master studije mi je bila jedna od pametnijih odluka, s obzirom na to da sam bila spremna nakon toliko godina školovanja za neke veće projekte”, ističe ona.
Napominje da je obrazovni sistem u Italiji mnogo drugačiji u odnosu na naš.
“Najveći razlog zašto sam upisala Istituto Marangoni jeste taj što je fakultet najviše fokusiran na guranje umjetnika u svijet brendiranjem sebe. Imali smo predmete gdje smo morali o sebi da pričamo u trećem licu, što je bilo jako čudno, ali to mi je mnogo pomoglo da steknem samopouzdanje umjetnika koji prije svega želi da bude freelance artist. Osim toga, fakultet sam u toku godine nalazi brendove sa kojima će studenti sarađivati, da bi ih spremio za biznis stranu umjetnosti. Samim tim sam imala priliku da radim i za firmu Monogrid u prvom semestru, što mi je bila jako dobro pripremno iskustvo za ono što je uslijedilo u MEET Digital Culture centru”, iskrena je Nešić.
“Rujna” kao produkt nostalgije prema Crnoj Gori
Osvrćući se na simboliku rada “Rujna” i njenu inspiraciju za ovo djelo, sagovornica Analitike ističe da je prije svega htjela da uradi nešto što ima veze sa, kako dodaje, njenom voljenom zemljom, iz razloga što je osjećala ogromnu nostalgiju.
“To je isto bio neki način da ostanem sve vrijeme vezana za nju, kao i izgovor da u sred semestra otputujem za Crnu Goru i provodim vrijeme onamo đe mi duša ište. Što se tiče naslova, izveden je iz pjesme “Još ne sviće rujna zora”. Pazila sam da sve konceptualno ima smisla, i da se fokusiram na stvari s ljubavlju i željom, jer jedino tako može da nastane nešto kvalitetno”, poručuje Nešić.
Kaže da je rujna prava riječ za to kako ona doživljava svoju domovinu.
“Pjesma mi je bila izuzetno bitna, i konceptualno se uklopila sa porukom videa. Još jedna jako bitna stvar za mene je bila da tu pjesmu nekako vežem za to područje. Mislim da smo svi svjedoci teške kulturne aproprijacije, i to je nešto što ja, kao Crnogorka, ne želim da dozvolim”, naglašava Nešić.
Kad je ideja nastala, napominje da je tačno znala koga da zove za koji segment.
“Za muziku sam na umu imala moje pretalentovane drugove, Elsana Jašarovića koji je po mom zahtjevu napravio muziku, i Milana Bukilića koji je pjevao. Znala sam šta da radim sa skulpturom, ali kako sam imala ograničeno vrijeme u Crnoj Gori trebala mi je pomoć. Tu mi je pomogao ujak, moj momak i dva porodična prijatelja, Mladen Milutinović i Dejan Bulatović. Jedino što nijesam imala na umu jeste koga da zovem za snimke iz drona, i imala sam ludu sreću da preko tvitera naletim na Jašu Jovićevića iz Agencije Mina, s kojim sam se savršeno razumjela i koji je projektu pristupio kao da je njegov. Konstatovali smo da nam buđenje u 3 sata ujutru nije teško palo, jer je društvo bilo divno. Sve smo radili s ljubavlju i rakijom. Ili mogu reći samo s ljubavlju”, iskrena je Nešić.
Italijani oduševljeni, muzika bacila sjenku na moj trud
Priznaje da se iznenadila koliko lijepo je italijanska publika prihvatila njen rad.
“Moram reći da je muzika mojih drugova bacila sjenku na moj trud. Zaustavljali su me Italijani kojima sam morala da objašnjavam da ta verzija pjesme ne postoji nigdje osim u videu, ali da moraju da čuju original, pa sam im slala po par verzija. Što se tiče pejzaža Riječke nahije, nijesam ni sumnjala u ljepotu moje zemlje i njenu moć da oduševi strance da požele da posjete Crnu Goru”, kaže Nešić.
Kada je riječ o porukama koje je težila da prenese publici djelom “Rujna”, naša sagovornica pozvala se na, kako navodi, “za sad ukrasnu Deklaraciju o ekološkoj državi”.
“Mi, poslanici Republike Skupstine Crne Gore, svjesni smo da je, zbog ugrožavanja prirode zaštita identiteta prostora na kome živimo i djelujemo postala naš neodložan i pravovremen posao.
Svjesni duga prema prirodi, izvoru našeg zdravlja i inspiraciji naše slobode i kulture, posvećujemo se njenoj zaštiti u ime sopstvenog opstanka i budućnosti potomstva. Prihvatamo da nijedna razlika među nama nije toliko velika koliko su velike promjene kojima je izloženo naše prirodno okruženje. Bez obzira naša nacionalna, vjerska, politička i druga ubjeđenja i osjećanja, znamo i prihvatamo da su dostojanstvo i svetinja ljudskog bića organski povezani sa svetinjom i čistotom prirode.
Čovjek i priroda u njemu i oko njega cjelovito su jedno u svojim dubinama i po svom smislu i naznačenju. S toga je oduvijek zloupotrebu čovjeka pratila zloupotreba prirode. Zato opredjeljujući se i boreći se za dostojanstvo čovjeka pozvani smo da se borimo i za dostojanstvo prirode.
Donošenjem ove deklaracije Crna Gora prema prirodi uspostavlja državni odnos i poziva na mudrost sve ljude da spriječe ekološku katastrofu koja nam prijeti”, podsjeća Nešić.
Optimistična po pitanju budućeg izlaganja
Interesovalo nas je da li će, nakon Milana, “Rujnu” biti u prilici da vidi publika i u drugim sredinama, odnosno i u Crnoj Gori.
“Za sad nije bilo ponuda. To pitanje mi često postavljaju, čak mi ljudi traže da im pošaljem da virnu “preko veze”. Moram priznati da sam polaskana i da se jako teško držim stava da video ne šaljem na sve strane. Iznenadila sam se koliko se ljudi zainteresovalo za video, tako da sam jako optimistična po pitanju budućeg izlaganja”, kaže Nešić.
Njeni dalji planovi, kako dodaje, trenutno se vrte oko magistarskog rada, koji treba da brani u decembru.
“Usput imam par zanimljivih ideja na koje želim da se fokusiram, ali s obzirom na to da su svi u začetku, ipak ne bih pričala o njima. Za sad mi je fokus na slikarstvo, jer bih voljela da u bliskoj budućnosti napravim prvu samostalnu izložbu”, zaključuje Nešić.
8
