Baština

Biseri crnogorske kulturne baštine

Neimarska "radionica" SPC i ovdje ostavila trag: Crkva Sv. Gospođe u Radovićima

Početkom 90-ih godina prošlog vijeka unutrašnjost apside i istočni zid crkve oslikani su u fresko tehnici. Za to se pobrinuo kako se može pročitati u literaturi “umjetnik” iz Banjaluke

Neimarska "radionica" SPC i ovdje ostavila trag: Crkva Sv. Gospođe u Radovićima Foto: PA
Ivan KERN
Ivan KERNAutor
Portal AnalitikaIzvor

Crkva Sv. Gospođe nalazi se na dominantnom mjestu u središtu Radovića, velikih je dimenzija, pravougaone osnove, sa polukružnom apsidom na istočnoj strani. Na zapadnoj strani, ispred ulaza, je impozantan zvonik sa trijemom, koji se završava osmostranim kubetom.

cgr2

Zaštićeni je spomenik sakralne arhitekture od 1955. godine.

Crkva i aktivno groblje koje je oko nje formirano, ograđeni su visokim kamenim zidom sa velikom lučnom kapijom na zapadnoj strani. Na uklesanom natpisu iznad portala zapisano je da je crkva izgrađena 1843, mada se u literaturi navodi da se pominje znatno ranije, 1594. i 1605. godine. Vjerovatno se radi o starijem hramu Sv. Gospođe koji je postojao na mjestu sadašnje crkve.

cgr4

Danas je to veća jednobrodna građevina sa polukružnom apsidom, kupolom i visokim zvonikom u pročelju. Zvonik je građen na uobičajeni način.

Trospratni zvonik se završava osmostranim kubetom sa malim, lučnim prozorima na svakoj strani. Ispod kubeta formirana je galerija za zvona koja na svakoj strani ima po dva visoka lučna otvora. Na sredini zvonika postavljen je veliki sat.

Crkva je zidana od fino tesanog kamena složenog u pravilne horizontalne redove. Unutrašnjost je presvođena poluobličastim svodom. Iznad centralnog traveja podignuta je okrugla kupola postavljena na kubično postolje. U crkvi se nalazi ikonostas novijeg datuma.

Među malobrojnim pokretnim fondom izdvaja se jedan ručni krst rađen u tehnici filigrana sa pozlatom, na kome je urezana 1809. godina.

cgr6

Crkva je sanirana poslije zemljotresa iz 1979. godine. Početkom 90-ih godina prošlog vijeka unutrašnjost apside i istočni zid crkve oslikani su u fresko tehnici. Za to se pobrinuo kako se može pročitati u literaturi “umjetnik” iz Banjaluke. 

To što ovo fresko-slikarstvo u oltarskom prostoru potpada pod nelegalno izvedene radove na zakonom zaštićenom kulturnom dobru izgleda nije bio problem ni za njega ni za invenstitora. A izgleda ni za institucije koje su trebale da se brinu da se ovo ne desi.

Portal Analitika