Udruženje građana STEGA izražava ozbiljnu zabrinutost povodom kontinuiranih aktivnosti koje dovode do devastacije prostora Bokokotorskog zaliva, područja koje uživa međunarodnu zaštitu kao dio svjetske baštine UNESCO-a.
Prema njihovim riječima, dva aktuelna slučaja jasno ukazuju na zabrinjavajući obrazac nepoštovanja zakona i izostanka odlučne reakcije nadležnih organa, prije svega Vlade i Tužilaštva.
„U Baošićima, kompanija „Carine“ nije samo izvršila nasipanje mora na površini od oko 14.500 m², već je izgradila hotelski kompleks koji višestruko premašuje dozvoljene gabarite i narušava prostornu matricu i vizuelni identitet zaštićenog područja. Prema smjernicama Uprave za zaštitu kulturnih dobara, objekti u ovom prostoru morali su biti prilagođeni ambijentu i gabaritima okruženja, bez vizuelne dominacije, što u ovom slučaju očigledno nije ispoštovano“, navode oni.
Dodatno, kažu oni, prema nalazima stručne javnosti, uključujući NVO „Kana / ko ako ne arhitekt“, došlo je i do prekoračenja osnovnih urbanističkih parametara, naročito kroz povećanje broja podzemnih etaža i obima građevinskih zahvata, čime je značajno promijenjen karakter obalnog prostora.
„Ovaj slučaj posebno zabrinjava jer pokazuje kako se sistem zaštite kulturne baštine urušava ne samo kroz kršenje zakona, već i kroz institucionalno ćutanje i naknadno prilagođavanje pravila već započetoj gradnji. Višegodišnje nepostupanje nadležnih organa omogućilo je da se zaštitni mehanizmi pretvore u formalnost, a prostor Bokokotorskog zaliva u nepovratno izmijenjenu činjenicu, uz trajne posljedice po obalu, biodiverzitet i međunarodni ugled Crne Gore“, ističu.
Istovremeno, dodaju oni, u Opatovu, u zaštićenoj (buffer) zoni UNESCO područja, evidentan je slučaj koji dodatno dovodi u pitanje dosljednu primjenu zakona.
„Rješenjem Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma broj 05-1927/5 od 11.02.2021. godine data je saglasnost kompaniji „Gugi Commerce“ d.o.o. na idejno rješenje za izgradnju hotela kategorije 4 zvjezdice, bruto razvijene građevinske površine 718,00 m², na katastarskim parcelama 19/2 i 19/3 KO Donja Lastva, sa jasno definisanim urbanističkim parametrima: indeks zauzetosti 0,35, indeks izgrađenosti 1,0 i spratnost P+2, uz obavezu poštovanja građevinske linije“, kazali su.
Kako dalje navode, objekat koji je faktički izgrađen drastično odstupa od odobrenog: ukupna neto površina iznosi oko 3.149 m², dok je legalizacijom obuhvaćen dio objekta neto površine 2.274,78 m²; osnova objekta iznosi oko 743 m², a spratnost je povećana na 1P + P + 5k, umjesto odobrenih P+2.
U konkretnom slučaju, kažu iz STEGE, nijedan od ključnih urbanističkih parametara - bruto razvijena građevinska površina, spratnost, indeks izgrađenosti, indeks zauzetosti i odnos prema građevinskoj liniji - nije ispoštovan, već su svi višestruko prekoračeni.
„I pored ovih očiglednih odstupanja, Rješenjem Uprave za legalizaciju objekata broj 01-24/19 od 16. marta 2026. godine odobrena je legalizacija dijela objekta neto površine 2.274,78 m², iako ukupno izgrađeni objekat više od pet puta premašuje planom i izdatom saglasnošću dozvoljenu bruto razvijenu građevinsku površinu od 718,00 m²“, ističu.
Oni naglašavaju da član 11 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata jasno propisuje da se objekti u zaštićenim zonama, uključujući UNESCO područje i njegovu buffer zonu, mogu legalizovati isključivo ukoliko su izgrađeni u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima i/ili smjernicama važećeg planskog dokumenta.
Prema njihovim riječima, ova odredba predstavlja ključni pravni kriterijum za legalizaciju u najosjetljivijim zonama.
„Kako u ovom slučaju nijedan od osnovnih urbanističkih parametara nije ispoštovan, očigledno je da nijesu ispunjeni zakonski uslovi za legalizaciju“, saopštili su.
Dodatnu težinu ovom slučaju, kažu, daje činjenica da je Uprava policije još u februaru 2024. godine podnijela krivičnu prijavu protiv odgovornog lica i kompanije „Gugi Commerce“ zbog nelegalne gradnje.
„Radovi su nastavljeni i pored rješenja građevinske inspekcije o zabrani izvođenja i naloga za rušenje djelova objekta, dok Tužilaštvo ni nakon više od dvije godine nije okončalo izviđaj“,
U takvim okolnostima, naglašavaju, legalizacija objekta šalje poruku da se nezakonita gradnja ne sankcioniše, već se – nakon što se završi – faktički nagrađuje.
„Ova dva slučaja ukazuju na isti obrazac: nezakoniti zahvati u prostoru se tolerišu, inspekcijske mjere se ne sprovode dosljedno, a pravosudni epilog izostaje“, rekli su.
Udruženje građana STEGA upozorava da ovakva praksa direktno ugrožava: integritet prostora Bokokotorskog zaliva, pravni poredak Crne Gore i međunarodne obaveze države prema UNESCO-u.
STEGA je pozvala Vladu Crne Gore da hitno preispita zakonitost rješenja o legalizaciji objekta, kao i postupanje nadležnih organa u oba navedena slučaja, i o nalazima obavijesti javnost.
Istovremeno, pozvali su i Tužilaštvo da bez daljeg odlaganja okonča izviđaj i preduzme sve zakonom predviđene mjere u ovim predmetima.
„Boka Kotorska nije prostor selektivne primjene zakona, već nasljeđe od izuzetne vrijednosti koje obavezuje državu na odgovorno i dosljedno upravljanje“, zaključuju oni.
