Aktuelni sukobi na Bliskom istoku već izazivaju određene poremećaje na međunarodnim tržištima, posebno u segmentu energenata i finansijskih tokova.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković za Analitiku ukazuje da kratkoročno Crna Gora ne bi trebalo da osjeti značajnije ekonomske posljedice, osim mogućeg blagog rasta cijena goriva.
“Što se tiče kratkoročnih mjera, možemo očekivati da će u utorak doći do blagog povećanja cijene goriva, što ne bi trebalo u značajnoj mjeri da utiče na cijene u Crnoj Gori”, smatra Mulešković.
Dugoročne posljedice
Međutim, ukoliko se sukob produži, kako ukazuje sagovornik Analitike, povećanje cijena nafte i transporta moglo bi dovesti do šireg rasta cijena, posebno imajući u vidu da je ekonomija Crne Gore uvozno zavisna.
“Jasno je da ukoliko se sukob nastavi na duži period, da se mogu očekivati teže ekonomske posljedice, posebno u vidu povećanja cijena, naročito u dijelu energenata. Ne treba zaboraviti da, iako geografski odvojena, Crna Gora nije izolovana ekonomija, već uvozno zavisna zemlja, i da na nas utiče sve ono što se dešava na međunarodnom nivou”, kaže Mulešković.
Naš sagovornik ukazuje da se posljedice sukoba na Bliskom istoku već osjećaju na berzama.
3“Jasno je da će, što već pokazuju berze, ovo dovesti do poremećaja na finansijskim tržištima, u snabdijevanju, u lancima vrijednosti. Ukoliko se sukob nastavi, prema projekcijama duže od dvije do tri nedjelje, posljedice za ekonomiju biti mnogo veće”, upozorava sagovornik Analitike.
U tom slučaju posljedice bi se indirektno prelile i na crnogorsko tržište.
“Ako dođe do dugoročnijeg konflikta, zbog povećanja cijene nafte doći će i do povećanja cijene transporta, pa će samim tim Crna Gora kao uvozno zavisna zemlja osjetiti opšti rast cijena. Ne treba zaboraviti da uvozimo dosta onoga što se nalazi na našim policama, pa povećanje cijene transporta neminovno vodi do opšteg poskupljenja”, pojašnjava Mulešković.
Sagovornik Analitike ističe i da ne očekuje da će doći do nestašice nekih proizvoda ili problema u snabdijevanju.
Prilike za turizam
Naš sagovornik ukazuje da globalni poremećaji mogu stvoriti i određene ekonomske prilike za Crnu Goru.
“Ako pogledamo šta se dešava u zalivu, većina zemalja koje su uključene u konflikt su bogate, pa je za očekivati da one koje su do sada bile prepoznate kao sigurne zadrže taj status, ali to se jedino može desiti sa stabilizacijom odnosa na Bliskom istoku. Ukoliko se ne stabilizuje odnos, znamo da gdje god postoje ratna dešavanja, te zemlje se prepoznaju ne kao stabilne već kao zemlje koje nijesu atraktivne. Ono što Crna Gora može da iskoristi, iako to grubo zvuči, jeste šansa za turizam”, ukazuje Mulešković.
Pojašnjava da Crna Gora može preuzeti dio turista koji bi, da nije ratnih dešavanja, birali Bliski istok.
“Imaćemo veliki broj turista koji su otkazali aranžmane u pogođenim predjelima, a može da ih preuzme Crna Gora. Neke turiste su već preuzele Hrvatska i Albanija. Naravno, za to nam trebaju dobra promocija, priprema i kvalitetno promovisanje Crne Gore”, ističe Mulešković.
Rizici
Ukazuje da može biti i negativnih posljedica, upravo za turizam.
“Ono što može biti negativno za naš turizam jeste to što smo mi u prethodnom periodu otvorili veliki broj letova sa Izraelom, pa se prošle godine broj turista značajno povećao. Sada se, nakon napada Izraela i SAD na Iran i iranske odbrane, može desiti da taj broj turista bude manji. Na globalnom nivou, ako dođe do bilo kakvih poremećaja, a definitivno može da dođe, možemo očekivati povlačenja kapitala tj. potrošnje, jer potrošači se u takvim situacijama odriču luksuznih stvari, a putovanje jeste jedno njih”, ukazuje Mulešković.
Sagovornik Analitike poručuje i da će se ekonomija oporaviti, ali da su ljudske žrtve nenadoknadive.
“Nijedan ljudski život nema cijenu i ne treba samo komentarisati ekonomiju ili politiku, kada svakodnevno imamo veliki broj ljudi koji stradaju, posebno djeca, što ne bi smjelo da se događa, i ovakve stvari treba zaustaviti. Ekonomija će se oporaviti, ali živote ne možemo vratiti”, zaključuje sagovornik Analitike.
