Država sprema značajne izmjene Zakona o stečaju kojima se uvodi mogućnost preventivne reorganizacije preduzeća prije nastupanja insolventnosti, dok će preduzetnici, pod određenim uslovima, moći da budu oslobođeni preostalih poslovnih i ličnih dugova najkasnije nakon tri godine. Predviđeno je i privremeno zaustavljanje prinudne naplate potraživanja do 12 mjeseci, kako bi kompanije u finansijskim teškoćama dobile priliku da nastave poslovanje. Najvažnije novine, međutim, počeće da se primjenjuju tek od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Ova rješenja predviđena su Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju, od 27. oktobra 2026. godine, kojim se crnogorsko zakonodavstvo dodatno usklađuje sa evropskim pravilima o restrukturiranju, insolventnosti i otpustu duga.
Cilj izmjena je da se finansijske poteškoće privrednih društava prepoznaju na vrijeme, prije nego što nastupe uslovi za otvaranje stečajnog postupka, kao i da se omogući oporavak održivih preduzeća koja imaju probleme sa izmirivanjem obaveza.
Najznačajnija novina je uvođenje preventivne reorganizacije, posebnog sudskog postupka koji bi dužnicima omogućio da sa povjeriocima dogovore plan finansijskog oporavka i izbjegnu stečaj.
Preduzeća će moći da reaguju godinu prije insolventnosti
Prema Nacrtu, pravo na pokretanje preventivne reorganizacije imaće dužnik kod kojeg postoji vjerovatnoća da će u narednih 12 mjeseci postati nesposoban za plaćanje ili prezadužen, ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere.
Vjerovatnoća insolventnosti procjenjivaće se na osnovu finansijskog stanja dužnika, strukture i dospjelosti njegovih obaveza, kao i izgleda za nastavak poslovanja.
Postupak će pokretati sam dužnik podnošenjem predloga sudu, uz finansijske izvještaje, podatke o imovini i obavezama i spisak povjerilaca.
Sud će o urednom predlogu odlučivati u roku od 30 dana, osim u zakonom predviđenim slučajevima, dok će dužnik imati najviše 60 dana od otvaranja postupka da dostavi plan preventivne reorganizacije, ukoliko ga nije priložio uz prvobitni zahtjev.
Za razliku od klasičnog stečaja, pokretanje preventivne reorganizacije neće automatski značiti gubitak kontrole nad preduzećem.
Dužnik će zadržati upravljanje imovinom i redovnim poslovanjem, ali će za određene značajnije transakcije, poput prodaje nepokretnosti, uzimanja kredita ili davanja jemstava, biti potrebna prethodna saglasnost povjerenika ili suda.
Prinudna naplata može biti zaustavljena do 12 mjeseci
Jedna od najvažnijih novina odnosi se na mogućnost privremenog zaustavljanja pojedinačnih postupaka izvršenja i prinudne naplate potraživanja.
Na obrazloženi predlog dužnika sud će moći da odredi mirovanje pojedinačnih postupaka izvršenja i namirenja, kako bi kompanija dobila prostor za pregovore sa povjeriocima o finansijskom oporavku.
Mirovanje će se u početku moći odrediti na period do četiri mjeseca, uz mogućnost produženja ako pregovori napreduju.
Ukupno trajanje mirovanja, uključujući produženja, neće moći da bude duže od 12 mjeseci.
Ova mjera može obuhvatiti sve povjerioce ili samo određene povjerioce i njihove kategorije.
Za vrijeme trajanja mirovanja, povjerioci obuhvaćeni odlukom neće moći da pokreću ili nastavljaju postupke prinudne naplate potraživanja na koja se odluka odnosi.
Ipak, zaštita neće biti bezuslovna. Sud će moći da ukine mirovanje ukoliko ono više ne doprinosi pregovorima, ako se njime nepravično ugrožavaju prava povjerilaca ili ako dužnik postupa suprotno njihovim interesima.
Iz ove mjere biće izuzeta potraživanja zaposlenih i bivših zaposlenih po osnovu rada.
Plan oporavka do pet godina
Predviđeno je da plan preventivne reorganizacije obuhvati mjere za finansijski i poslovni oporavak dužnika, uključujući eventualno novo finansiranje, promjene rokova otplate obaveza i druge mjere restrukturiranja.
Osnovni rok za sprovođenje plana neće moći da bude duži od pet godina, uz određene izuzetke koji se odnose na otplatu kredita, zajmova i drugih finansijskih obaveza.
O planu će glasati povjerioci razvrstani u odgovarajuće klase.
Plan će se smatrati usvojenim u pojedinoj klasi ako ga podrže povjerioci koji imaju prostu većinu ukupne vrijednosti potraživanja u toj klasi.
Nacrt predviđa i mogućnost da sud, pod strogo propisanim uslovima, potvrdi plan čak i kada ga nijesu prihvatile sve klase povjerilaca, uz obaveznu zaštitu njihovih opravdanih interesa.
Cjelokupan sudski postupak preventivne reorganizacije, po pravilu, neće moći da traje duže od 12 mjeseci, pri čemu se određeno vrijeme trajanja žalbenog postupka ne uračunava u taj rok.
Preduzetnicima moguć potpuni otpust preostalih dugova
Posebna novina odnosi se na preduzetnike koji nijesu u mogućnosti da izmire svoje obaveze.
Nacrt zakona uvodi institut otpusta duga, koji će preduzetnicima nad kojima je otvoren stečajni postupak omogućiti da, nakon sprovođenja propisanog postupka i izvršenja plana otplate, budu oslobođeni preostalih poslovnih i ličnih obaveza na koje se otpust odnosi.
Planom otplate preduzetnik će se obavezati da dio svojih budućih primanja, koji može biti predmet izvršenja, ustupa za namirenje povjerilaca.
Period izvršavanja plana neće moći da bude duži od tri godine od dana donošenja rješenja o njegovom potvrđivanju.
Preduzetniku koji ispuni obaveze iz plana otplate preostali dugovi koji podliježu otpustu moći će da budu otpušteni najkasnije istekom tri godine od donošenja rješenja o potvrđivanju plana.
Sud će o otpustu duga odlučivati po službenoj dužnosti, bez potrebe da preduzetnik podnosi poseban zahtjev, osim u zakonom predviđenim slučajevima.
Međutim, otpust neće biti automatski niti će obuhvatiti sve dugove.
Između ostalog, otpust se neće odnositi na obaveze zakonskog izdržavanja, određena potraživanja po osnovu naknade štete zbog smrti ili narušenog zdravlja, potraživanja nastala iz krivičnih djela, novčane kazne i obaveze nastale nakon otvaranja stečajnog postupka.
Takođe, otpust neće uticati na prava obezbijeđenih povjerilaca u dijelu u kojem su njihova potraživanja pokrivena vrijednošću predmeta obezbjeđenja.
Predviđena je i mogućnost odbijanja, ograničavanja ili opoziva otpusta duga, ukoliko se utvrdi da je preduzetnik postupao nepošteno prema povjeriocima, prikrivao imovinu ili prihode, odnosno bitno prekršio obaveze iz plana otplate.
Zabrana obavljanja djelatnosti najviše tri godine, uz izuzetke
Nacrtom je predviđeno i ograničenje trajanja zabrane obavljanja djelatnosti koja se preduzetniku izriče u vezi sa otvaranjem stečajnog postupka.
Takva zabrana, po pravilu, neće moći da traje duže od tri godine.
Izuzetno, zabrana će moći da bude produžena ukoliko je do stečajnog razloga došlo usljed prevare, krajnje nepažnje ili kršenja zakonskih obaveza preduzetnika.
Predložena rješenja imaju za cilj da preduzetnicima koji su doživjeli poslovni neuspjeh omoguće ekonomski oporavak i ponovno uključivanje u privrednu djelatnost, uz zaštitu prava povjerilaca.
Veća zaštita povjerilaca i nova pravila za stečajne upravnike
Izmjenama se predviđa i jačanje uloge odbora povjerilaca u stečajnim postupcima.
Odbor će morati da bude formiran kada postoje najmanje tri povjerioca koji ispunjavaju zakonske uslove za članstvo, osim u predviđenim izuzetnim slučajevima.
Ako ga povjerioci ne formiraju, stečajni sudija će, pod propisanim uslovima, po službenoj dužnosti imenovati tri člana iz reda povjerilaca sa najvećim utvrđenim neobezbijeđenim potraživanjima.
Za takvo imenovanje neće biti potreban pristanak povjerilaca.
Istovremeno, predviđene su izmjene pravila o licenciranju stečajnih upravnika, uključujući obavezu da se ispit provjere znanja organizuje najmanje jednom godišnje.
Nacrtom se povećava i iznos predviđen članom 60 Zakona o stečaju sa dosadašnjih 5.000 na 7.000 eura, koji se odnosi na predujam troškova stečajnog postupka.
Javni elektronski registar stečajnih postupaka
Predloženo je i uspostavljanje javnog elektronskog Registra stečajnih postupaka, koji će voditi Privredni sud.
Registar će biti besplatno dostupan putem internet stranice suda i sadržaće osnovne podatke o dužnicima, datumima otvaranja i zaključenja postupaka, vrsti postupka, stečajnim upravnicima i rokovima za prijavu potraživanja.
Nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, registar će biti povezan sa odgovarajućim registrima država članica preko Evropskog portala e-pravde.
Predviđena je i mogućnost elektronskog podnošenja predloga, prijava potraživanja, planova reorganizacije, žalbi i drugih podnesaka, kao i elektronskog glasanja povjerilaca.
Najvažnije novine tek nakon ulaska u EU
Iako je predviđeno da zakon stupi na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, njegova najznačajnija nova rješenja neće odmah početi da se primjenjuju.
Nacrtom je izričito propisano da će odredbe o preventivnoj reorganizaciji, otpustu duga preduzetnika, elektronskom podnošenju podnesaka i javnom registru stečajnih postupaka početi da se primjenjuju tek od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
U obrazloženju je navedeno da je osnovni razlog za donošenje zakona usklađivanje sa Direktivom EU 2019/1023, koja uređuje preventivno restrukturiranje, insolventnost i mogućnost oslobađanja preduzetnika od dugova.
Predložene izmjene trebalo bi da doprinesu očuvanju održivih privrednih subjekata, efikasnijem rješavanju finansijskih poteškoća i većoj pravnoj sigurnosti povjerilaca.
U dokumentu je navedeno i da za sprovođenje zakona neće biti potrebno obezbijediti dodatna sredstva iz državnog budžeta.
