Informaciju o blokadi tog tjesnaca saopštili su iz Iranske revolucionarne garde, pri čemu su istakli kako će biti spaljen svaki brod koji je pokuša probiti.
Ta vijest nema značaj samo kada su u pitanju geopolitički okviri, već je jednako bitna i kada je posrijedi ekonomija.
Jer, kroz moreuz širok 38 kilometara, koji se nalazi između Persijskog zaliva i Arapskog poluostrva, dnevno prolazi oko 20 odsto ukupne svjetske nafte, ali i nezanemarljiv udio prirodnog plina.
Otud, realna je bojazan kako bi nova blokada mogla uticati na stabilnost globalnih energetskih tržišta, a time i na cijene nafte.
Zanimljivo je kako je upravo večeras brigadni general Sardar Džabari iz Iranske revolucionarne garde govorio upravo o cijenama nafte.
"Cijena nafte već je dostigla 82 dolara po barelu, a sigurno je da je planeta pred momentom kada će ona dostići najmanje 200 dolara", zaprijetio je on.
21Eventualni skok cijena nafte uticao bi na dalji rast inflacije u razvijenim ekonomijama. A dalji rast inflacije znači i povećanje cijena brojnih proizvoda na tržištu.
Naročito štetno sve bi moglo biti po mnoge azijske države, koje su posebno zavisne od energenata koji se transportuju kroz moreuz.
Pritom, blokada bi mogla izazvati povećane troškove transporta, ali i osiguranja brodova.
Pored Irana, kontrolu nad moreuzom imaju i Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman na jugu.
