Državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Dragana Babović pozvala je poslodavce i privatni i javni sektor da ispitaju da li njihovi zaposleni imaju rješenja o priznavanju visokoobrazovne inostrane isprave, odnosno o njenom izjednačavanju.
Ona je rekla da imaju informacije da pojedini zaposleni imaju diplome, ali ne i rješenja, zbog čega ne mogu da ostvaruju prava iz radnog odnosa
Babović je to rekla juče na skupštinskom odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport gdje se polemisalo o spornim inostranim diplomama o završenom fakultetu ili srednjoj školi.
Članovi parlamentarnog tijela razmatrali su ponuđene izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, te je državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija poručila da će analizirati sve diplome.
Ona je objasnila da amandmanom kroz ponuđeni zakon teže da unaprijede mehanizme zaštite tržišta rada, pa je propisano da se formira posebno radno tijelo Vlade koje će raditi analizu stanja u oblasti priznavanja i izjednačavanja obrazovnih isprava.
Babović je precizirala da su predložili da radno tijelo može da prikuplja podatke i dokumentaciju o zaposlenima u organima državne uprave, uprave, javnim ustanovama i drugim subjektima koje obavljaju javna ovlašćenja koja se odnose na njihovo obrazovanje. Dodala je da će se čuvati podaci o svim licima, jer su osjetljivi.
Babović je podsjetila da su ovakvu međuresornu radnu grupu formirali u novembru prošle godine, te da će sada da formiraju novu, odnosno da će biti prepoznata kroz ovaj zakon. Navela je da su međuresorsku radnu grupu činili predstavnici skoro svih državnih organa, tužilaštva i policije, te da su sarađivali i sa tadašnjim dekanom Medicinskog fakulteta prof. dr Miodragom Radunovićem.
Babović je kazala da su zabilježeni pomaci, da je usvojen novi pravilnik kada je riječ i izjednačavanju obrazovnih isprava, gdje su precizirani kriterijumu, a sve kako bi se spriječio neki vid zloupotrebe, što je posebno važno u zdravstvenom sistemu.
Sporne diplome iz regiona
Babović je iznijela podatak da se Ministarstvo suočavalo sa velikim brojem zahtjeva da se priznaju isprave sa privatnih ustanova koje ne odlikuje duga tradicija, niti dobar položaj na međunarodnim rang listama. Državna sekretarka je prokomentarisala da je riječ o velikom broju zahtjeva u posljednjih 10-15 godina i da je taj broj sve veći.
Ukazala je na podatak da je u Crnoj Gori 2023. godine diplomiralo njih 3.084, a da je u toj godini pristiglo 1.648 diploma iz regiona da se priznaju. Dodala je da procenat priznatih diploma 53,43 odsto u odnosu na broj izdatih u Crnoj Gori. Prekinuli su postupke priznavanja obrazovnih isprava za 60 lica iz škole Tutin, jer je toj ustanovi zabranjen rad, a obustavili su priznavanje obrazovnih isprava i za šest fakulteta iz Bosne i Hercegovine. Babović je istakla da za posljedicu toga bilježe činjenicu da tokom ove godine nijedan zahtjev sa tih ustanova nije podnešen.
Državna sekretarka je poručila na sjednici da žele da unaprijede stanje kada je riječ o kupljenim diplomama, da stanu na put onima koji bez znanja stiču zvanja i unapređenja.
„Bez adekvatnih kvalifikacija jednostavno nema reformi i napredovanja društva“ kazala je ona.
Poništavaće isprave
Na pitanje poslanika što će da se desi sa diplomama koje su nostrifikovane, da ih sigurno ima dosta u zdravstvu, prosvjeti, Babović je odgovorila da će se poništiti svaka diploma za koju se utvrdi da je kupljena.
Ona je objasnila da svaki građanin može da podnese prijavu ako sumnja na validnost neke diplome, Ministarstvo podnosi prijavu, a nakon donošenja pravosnažne presude, diploma može da se poništi.
Osim ovog amandmana, Odbor je prihvatio i amandman koji su prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija podnijeli poslanici Darko Dragović, Dragana Vučević i Branka Marković.
Marković je objasnila da je traženo da Vlada može privremeno da obustavi priznavanje obrazovnih isprava ako je ustanova u predkrivičnom, odnosno krivičnom postupku, ako joj je zabranjen rad zbog nezakonitosti, te kada se pojavi statistički nesrazmjeran broj priznavanja isprava u odnosu na domaću praksu. Kazala je da bi se time zaštitili građani i osigurao kvalitet sistema visokog obrazovanja.
Tokom diskusije usaglašeno je da privremena zabrana treba da se aktivira, ne samo kada je riječ o zapošljavanju, već i radi daljeg usavršavanja, odnosno nastavka školovanja, te će time da se bavi ustanova koja nudi određeni studijski program.
Odbor je podržao i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stručnom obrazovanju, koji su podnijeli poslanici Vaso Obradović i Milica Rondović, a kojim je propisano da se poveća ukupni fond pripremnih časova za vanredne učenike na način što će biti dužni da pohađaju umjesto 30, najmanje 40 odsto ukupnog broja časova. Objašnjeno je da se očekuje da će doprinijeti uspješnijem savladavanju obrazovnog programa učenika koji stiču obrazovanje polaganjem razrednih ispita.
Podnijeli 89 krivičnih prijava, neke odbijene
Državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Dragana Babović saopštila je podatak da je Ministarstvo ove godine podnijelo 23 krivične prijave zbog sumnje na falsifikovane obrazovne isprave, prošle godine ih je bilo 38, a godinu ranije 28.
Kroz diskusiju sa poslanicima kazala je da će unaprijediti saradnju sa tužilaštvom. Iznijela je podatak da je tužilaštvo za neke predmete, jedan-dva predmeta, utvrdilo da nema osnova sumnje za krivično gonjenje.
„Problem je da imate mnogo prijava koje su ušle u fazu zastare“ rekla je ona.
Podsjetila je da su tražili zato od Ministarstva pravde da se kroz izmjene Krivičnog zakonika kao krivično djelo uvede kupljena diploma, da se spriječi zastarjevanje u pravosudnim organima, te da su dobili pozitivan odgovor od tog resora.
