Queer Montenegro najavio je za 4.oktobra Montenegro prajd “Otpor gradi slobodu” na Trgu nezavisnosti u Podgorici.
"Crnogorsku realnost karakteriše višeslojna i duboka politička i društvena kriza koja se ogleda kako u ekonomskim, tako i u institucionalnim problemima. Inflacija koja neumoljivo raste, gura mnoge u začarani krug borbe za egzistenciju. Za većinu građana i građanki vlastiti dom postao je nedostižan san, dok svakodnevna borba za očuvanje dostojanstvenog i bezbjednog života postaje najvažnija, gotovo jedina briga", navode iz crnogorska LGBTIQ asocijacije Kvir Montenegro.
Univerzalne vrijednosti koje bi, kako kažu, trebalo da čine temelj zajedništva i društvene kohezije: empatija, solidarnost, razumijevanje i međusobno prihvatanje, brzo izumiru.
"Povjerenje u institucije je na najnižem mogućem nivou, jer mi, građani i građanke sve manje vjerujemo da država može i hoće da nas zaštiti i da nam pruži podršku u trenucima kada nam je to najpotrebnije. Umjesto sistemske zaštite, oslanjamo se na sopstvenu snalažljivost. U ovakvim uslovima života najizraženije su nepravde prema marginalizovanim društvenim grupama", ističe Kvir Montenegro
Iako crnogorski zakoni, dodaju, jasno prepoznaju diskriminaciju, govor mržnje i zločin iz mržnje prema LGBTIQ osobama, kao krivično djelo, njihova stvarna primjena je zabrinjavajuće nedosljedna i neefikasna.
"Pravosudni sistem rijetko postupa u skladu sa istim, pa se slučajevi uglavnom svode na prekršaje, dok su kazne minimalne i nesrazmjerne počinjenom djelu, pri čemu se motiv mržnje najčešće previđa. Nedostatak senzibiliteta i edukovanosti kadra u pravosudnom sistemu dovodi do toga da institucije ne samo što ne pružaju odgovarajuću zaštitu žrtvama, nego nas često izlažu sekundarnoj viktimizaciji, birokratskoj ravnodušnosti ili čak otvorenoj netrpeljivosti. Ovo institucionalno nečinjenje kreira klimu u kojoj su nasilje, bilo u porodici ili na javnim mjestima, te govor mržnje i diskriminacija ne samo normalizovani nego i društveno prihvatljivi. Zaključujemo da nekompetentnost pravosudnog sistema da radi svoj posao direktno onemogućava izgradnju zdravog društva u kojem bi se svako osjećao sigurno i ravnopravno", navode iz Kvir Montenegro
Škole i domovi su, dodaju, i dalje prostori đe se ispoljavaju ukorijenjene predrasude i „kažnjava“ svako odstupanje od ustaljenih normi.
"Zbog toga, veliki broj LGBTIQ osoba ostaje tih, u osjećaju da smo sami protiv čitavog sistema i društva koje tu nepravdu smatra „normalnom“. Kada nedjelovanje i prihvatanje tuđe patnje postanu pravilo, cijelo društvo snosi krivicu za to što je nasilje preraslo u društveno poželjnu praksu, što znači da promjena nije samo zadatak institucija, nego i svakog pojedinca", navode iz Kvir Montenegro
Sa druge strane, iako su, kako kažu, problemi poput gubitka radnih mjesta i ekonomske neizvjesnosti opšti za sve, marginalizovane zajednice se suočavaju sa dodatnim barijerama i nepravednim postupanjem koji produbljuju teške uslove života.
"LGBTIQ osobe su česta meta diskriminacije na tržištu rada: već na samom početku imamo otežan pristup zaposlenju, a nakon zaposlenja često se suočavamo sa strahom od homofobije i transfobije na radnom mjestu. U slučaju izražavanja drugačijeg rodnog identiteta ili seksualne orijentacije, susrećemo se sa nepravednim otpuštanjem i neprijateljski nastrojenim radnim okruženjem. Ovakva situacija rezultira dubokim socijalnim isključenjem, gurajući LGBTIQ osobe na krajnju ivicu egzistencije", navodi Kvir Montenegro
Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, usvojen još 2020. godine, predstavlja, ističu, istorijski iskorak, međutim, potrebno je uskladiti još veliki broj povezanih zakona sa ovim zakonom kako bi se obezbijedila njegova puna implementacija u praksi.
"Trans osobe se u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa barijerama u procesu ostvarenja svojih ljudskih prava. Umjesto jednostavnog postupka promjene oznake pola u ličnim dokumentima, trans osobe su izložene prinudnoj sterilizaciji, koja podrazumijeva prolazak kroz invazivne medicinske zahvate. Ovakva praksa je ponižavajuća, nehumana i u direktnoj suprotnosti sa međunarodnim pravnim standardima, što ih dodatno izlaže diskriminaciji, pravnoj nesigurnosti i svakodnevnim rizicima od nasilja. Ignorišući prijeko potrebno usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, političke kalkulacije su dovele do blokiranja usvajanja ovog zakona, pokazujući očiglednu nebrigu sistema prema osnovnim pravima i dostojanstvu trans osoba", navode u saopštenju.
Uz sve ove društvene nepravde i institucionalnu pasivnost dolazi i do, dodaju, pojačanja desničarskih i nacionalističkih narativa koji se sve više šire javnim prostorima.
"Stoga, nasilje i diskriminacija nijesu izolovani incidenti već simptom šireg problema u kojem se marginalizuju i obespravljuju svi koji ne odgovaraju dominantnim strukturama moći. Opresija je u tom smislu sveopšti uzrok neravnopravnosti koji produžava ciklus degradacije demokratskih vrijednosti. Upravo zato što su svi ovi problemi povezani i univerzalni, oni jednako pogađaju i LGBTIQ zajednicu, jer smo i mi sastavni i neraskidivi dio crnogorskog društva. Izazovi sa kojima se susrećemo su samo najočitiji pokazatelj šire društvene krize, što dodatno guši vladavinu prava i otežava suživot i međusobno poštovanje", ističe Kvir Montenegro
Suštinska promjena će, poručuju, nastupiti kada empatija, solidarnost i briga o svakom građaninu i građanki budu prioritet vlasti, a univerzalne ljudske vrijednosti ponovo postanu temelj na kojem počiva društvo.
"Tek tada će Crna Gora moći da izraste u mjesto đe se prava i slobode ostvaruju jednako i đe niko nije žrtva diskriminacije i nasilja. Poruka koju ovo društvo mora prepoznati je da borba za LGBTIQ prava nije posebna ni izdvojena, već je borba protiv sistemske nepravde, političke neodgovornosti, ekonomske nestabilnosti i kulturne regresije. Borba za jednakost, zaštitu od nasilja, poštovanje identiteta i ravnopravnost je, u svojoj suštini, borba za društvo dostojno svakog čovjeka. Tek kada goruća pitanja nezaposlenosti, ekonomske nesigurnosti, neadekvatne institucionalne zaštite, zloupotrebe zarad jeftinih političkih poena, rapidne normalizacije govora i nasilja iz mržnje ponovo postanu fokus političkih i društvenih procesa, kada institucije postanu branik prava, a ne prepreka, Crna Gora može pronaći izlaz iz aktuelne spirale raslojavanja, nepovjerenja, povlašćenih pojedinaca i straha. Dođite na Montenegro Prajd!", pozivaju iz Kvir Montenegro.
