Mještani Gornjih Brezana su, nakon prezentacije PUP Plužine ponovili predstavnicima Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i predsjedniku Opštine Plužine Slobodanu Deliću da namjera države da u centru sela kreira veliko međunarodno čvorište nije prihvatljiva, te da bi to značilo uništenje sela i njihove budućnosti.
Oni su na javnu raspravu donijeli veliki pano sa slikim Brezana danas, i Brezana sjutra, ukoliko se realizuje plan kreiranja energetskog čvorišta i natpisom: Ko ima pravo da uništi cijelo selo? U čijem interest?, navodi se u saopštenju Mjesnog odbora Gornja Brezna.
“Predstavnici Ministarstva i Delić kazali su da su oni tu “nemoćni” te da ovaj plan datira od prije 10 godina, da se nelazi u Prostornom planu Crne Gore i da je samo “precrtan””, navodi se u saopštenju.
Vesna Radojević kazala je da, prilikom izrade PUP Plužine nije ispoštovana Arhuška Konvencija čija je potpisnica Crna Gora i koja u Crnoj Gori ima status zakona.
“Ova konvencija nalaže da lokalne zajednice budu aktivno uključene u procese donošenja plankih dokumenata na njihovoj teritoriji od samog početka, te da o tome budu obaviješteni preko javnih glasila ili lično. To je trebalo da uradite – da ih obavijestite lično o tome šta im se sprema, jer ti ljudi ne prate sajt Vlade i sekciju “dokumenta” gdje se zavuku sve informacije od životnog značaja za lokalnu zajednicu”, kazala je Radojević.
Ona je rekla da su Gornja Brezna jedino selo u Pivi koje popravalja tužnu demogafsku sliku pližinske opštine, gdje se ljudi doseljavaju, bave se poljoprivredom i turizmom i planiraju budućnost.
Ovo što se sprema Gornjim Breznima, kako je rekla, ima pravne elemente zločina nad čovječnošću, jer se, kako je pojasnila, radi o dugoročnom planiranju egzodusa cijele jedne zajednice, pod dirigentskom palicom autokratskog režima.
“Sve to bez njihovog znanja i bez njihove saglasnosti”, kazala je Radojević.
Rade Mićanović kazao je da su Gornja Brezna proglašena turističko zonom te da su on i njegova porodica i brojne druge porodice investirale u turističke objekte i poljoprivredu.
“Šta sad mi da radimo ako nam usred sela napravite trafo stanicu i dalekovode. šta mi sjutra da radimo? Da ponudimo turistima da razgledaju dalekovode i trafostanice? Mi još i ne znamo šta je sve planirano. Saznajemo segmente iz raznih izvora”, kazao je Mićanović.
Predstavnici ministarstva rekli su da je sva planska dokumentacija dostupna na sajtu ministarstva. Na ovo su reagovali mještani i rekli da oni niti umiju da tumače plansku dokumentaciju, niti mogu da prate svakodnevno sajt ministarstva.
Mićo Blagorjević rekao je da nema televozor i da ne prati sajt ministarstva te da nije znao ništa o izradi prostornog plana i planovima za Gornja Brezna.
Bobana Mićanović podsjetila je na brojna istraživanja koja nedvosmisleno ukazuju na poguban uticaj koji bi ovakav eneegetski objekat imao po zdravlje mještana i njihovu egzistenciju.
“Što se tiče zdravstvenih rizika, povećan je rizik od leukemije kod djece, i do 69 odsto. Elektromagnetna zračenja utiču na nastajanje neuroloških razvojnih problema kod djece, povećan je rizik od kancera. Trafostanice stvaraju konstantnu buku i zujanje što je nespojivo sa turizmom koji se ovdje razvija, uništava se obradivo zemljište, pad vrijednosti imovine. Gornja Brezna imaju potencijal za eko turizam ali niko ovdje neće doći da bi gledao dalekovode i trafo stanice”, rekla je MIćanović.
Gordana Đurković, koja je na javnu raspravu dovela svoja dva sina, rekla je da oni nisu bili ni rođeni prije 12 godina, odgovarajući na uporno pitanje izlagača gdje su bili prije 12 godina, kada je ovo inicirano.
“Ja sam majka ova dva dječaka i dužna sam da kažem pred njima da smo ovdje, da nismo livade i šume, mi smo živi ljudi. Neko je dužan prema ovim ljudima koji se bave poljoprivredom, stočarstvom i turizmom. Oni generišu proizvod za ovu državu i nemaju da gledaju portale, sajtove ministarstva ili CGES-a, da čitaju elaboarate od hiljadu strana. Ovi ljudi nama trebaju, mi bez njih ne možemo da živimo, bez mlijeka, bez sira, bez mesa. Kad smo saznali da smo dio ovoga, svi smo bili u nekom poslu. To nije korektno. To nije održivi razvoj. Održivi razvoj se temelji na saradnji sa lokalnim zajednicama”, rekla je Đurković.
Andrijana Mićanović rekla je, replicrajući takođe na tvrdnju da mještani nisu bili na ranijim javnim raspravama, da je ona bila u ime nevladine organizacije koja se protivi gradnji HE Komarnica, da su dostavljene primjedbe, ekspertska mišljenja međunarodnih tijela, ali da nisu nikada dobili čak ni odgovor od resornog ministarstva.
“Toliko o tome koliko znači učešće na raspravama, i koliko bi, vjerovatno, značilo i da su ovi ljudi bili na tim raspravama”, kazala je MIćanović.
