Novi crnogorski mitropolit svetosavske crkve, poslije desanta na Cetinjski manastir, najavio je svoju mapu puta posrbljavanja Crnogoraca na kojoj je kao prioritet zacrtao vraćanje kapelice Karađorđevića na Lovćen.
Nastavljajući prisnu saradnju sa svojim patrijarhom, sada zbunjuje obećanjem da će prvo izgraditi cetinjsko gumno u Jasenovcu. Kao da patrijarh želi da preko njega poruči da je ostao nešto dužan srpskoj stvari u Hrvatskoj, pa želi da u Jasenovcu, strašnom stradalištu iz Drugog svjetskog rata, doda neku savremenu poruku.
Teško je dešifrovati tu simboliku. Možda je u njihovoj percepciji Srbija tamo gdje su srpski grobovi, kao i da je Crna Gora već postala prćija SPC.
Gumno, kao kružna kamena forma, element je seoske arhitekture i veoma je rasprostranjeno u Crnoj Gori. Pored vršidbe služilo je i za sastajanje, za igru, veselje, za oplakivanje pokojnika, a po sujevjerju na gumnu se noću skupljaju demoni i vještice.
Cetinjsko gumno osobeno je po tome što je bilo zajedničko za sve Crnogorce. Ono se nalazi ispod Cetinjskog manastira i bilo je mjesto održavanja važnih skupova, a posebno zasijedanja zbora glavara i za pušku stasalih Crnogoraca. Na gumnu su se donosile najvažnije državne odluke o ratu ili miru, birali gospodari…
Crnogorski glavari su se njemu zaklinjali nad ćivotom Svetog Petra i izabrali mladog Njegoša za gospodara. Ta „sala” za zasijedanje Opštecrnogorskog zbora, tradicionalne skupštine jednakih Crnogoraca, ušla je u istoriju i narodnu tradiciju kao mjesto posebnog poštovanja.
Nakon povratka iz Rusije 1743. godine, vladika Sava je izgradio gumno prečnika 6,6 metara, istog obima kao Car - zvono u Kremlju. Ovo zvono, najveće na svijetu, izliveno 1655. godine, iako “nikad nije zvonilo” (Volter) postalo je simbol ruske moći, a gumno na Cetinju istih dimenzija, dobilo je dodatnu “funkciju” za fanatizovanje ljubavi Crnogoraca prema Rusiji.
Cetinjsko gumno, smješteno u Vladičinoj bašti u strogom centru institucija crnogorske nacionalne i državne memorije, rekonstruisano, ali gotovo zatravljeno, u novije vrijeme nije imalo neku funkciju u obnovi istorijskog sjećanja. Posljednji put je jasno viđeno kada su pored njega prolazili helikopterski hirotonisti. Sada se na čudan način javlja kao simbol stradanja i poklon srpske crkve u Crnoj Gorisjenima jasenovačkih žrtava.
Na mobu za prenos crnogorskog kamena u Jasenovac, odmah se prijavio predsjednik opštine Budva, koji je izjavio da će to biti “doprinos očuvanju naše istorije i kulture”.
Kako mitropolit i budvanski predsjednik gledaju na crnogorsku istoriju i kulturu imali smo prilike da se mnogo puta uvjerimo, pa će i ovo darivanje umjesto pijeteta žrtvama prizivati demone prošlosti na "mjedenom gumnu".
