Prava je tragedija i pravna katastrofa da Ustavni sud Crne Gore (US) većinu vremena radi i sudi na ivici kvoruma. To nema nigdje na svijetu. Ako nemamo Ustavni sud u kompletnom sastavu, to onda znači da imamo takozvanu hramajuću državu, kazao je u razgovoru za "Dan" prof. dr Blagota Mitrić, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda.
“Ustavni sud je za svaku iole demokratsku državu državni vazduh, jer ako nemamo Ustavni sud u kompletnom sastavu, to onda znači da je to takozvana hramajuća država. Država koja hramlje ne može da obavlja svoje redovne poslove, provjerava zakonitost i ustavnost propisa, odlučuje po ustavnim žalbama... Prema tome, kod nas je stanje takvo da od odlaska i promjene garniture sudija Ustavnog suda od 1993. do 2009. godine, kojima sam i ja pripadao, imamo sastave sa puno manjkavosti, što sam više puta i ponovio. Prvo, u sastavima US nemamo kompetentne ljude. Posebno je to izraženo kako ide vrijeme: zadnja dva sastava US su bila takva da u jednom sastavnu nijedan od njih šest-sedam sudija nije ispunjavao osnovni ustavni uslov za tu funkciju, a to je da se radi o istaknutom i uglednom pravniku. Evo, pođimo od aktuelnog sastava US. Imate situaciju da je predsjednik US osoba koja je bila predsjednik Osnovnog suda i čije je odluke preispitivao Viši sud, pa dok dođe do Ustavnog suda treba da pređe još dvije-tri stepenice. Ni "stare" sudije kao što su Budimir Šćepanović i Desanka Lopičić, koji su bili savjetnici u tom prvom sastavu US poslije uvođenja višeparlamentarizma, nijesu ispunjavale ustavni uslov da se radi o istaknutim i uglednim pravnicima. Ja ih najbolje znam, bili su mi studenti, a poslije i saradnici. Razlog zašto bi sudije US morale da bude ugledni pravnici i stručnjaci je taj što se Ustavni sud ne bavi primjenom prava, kao redovi sud, već tumačenjem prava. Tumačenje prava je jedna od najsloženijih misaono-pravnih operacija koje postoje, kao što postoji desetak metoda tumačenja prava”, istakao je Mitrić.
3Ukazuje da su u razvijenijim zemljama sudije Ustavnog suda profesori prava, a da u Francuskoj, koja ima Ustavni savjet, pregledaju sve zakone koji idu ka skupštini i ako nađu da neki zakon ima pravne manjkavosti, on ne može stići do parlamenta.
“Kod nas se dešava da se obori neki zakon, da se proglasi neustavnim i niko te ništa ne pita. Što se tiče opstrukcije prema predsjedniku države, koji prema Ustavu ima pravo da predloži još jednog kandidata za sudiju US, tu imamo dvije situacije. Prvo, i predsjednik države trebalo bi da vodi računa i predloži kandidata koji ispunjava uslove, a što nije slučaj kada je u pitanju Mirjana Vučinić, koja nije naučni radnik i nema titula. U drugom slučaju radi se o mizernom odnosu prema predsjedniku države, tako što poslanici njegov predlog nijesu uvrstili ni u dnevni red da ne bi odlučivali o toj kandidatkinji. Sadašnji saziv Skupštine Crne Gore nije toliko "moćan" da ocijeni da li se radi o istaknutom stručnjaku. Kao sudija i profesor prava, ali i kao građanin, razočaran sam situacijom u US koja traje punih 20 godina”, kazao je Mitrić.
Vanredna sjednica parlamenta na kojoj je trebalo da se raspravlja o izboru Mirjane Vučinić za sudiju Ustavnog suda, zakazana za 15. septembar, nije ni održana jer nije usvojen dnevni red, a predsjednik države Jakov Milatović nakon toga je saopštio da je odluka parlamentarne većine da se ne raspravlja o njegovom predlogu za sudiju Ustavnog suda neodgovoran i kukavički politički potez.
On je ocijenio da su predstavnici vlasti odlučili da prodube ustavnu krizu i stave do znanja da nijesu protiv kandidata, već protiv funkcionisanja suda.
“Ustavni sud je stub sistema, garant slobode i jednakosti svim građanima. Već mjesecima Ustavni sud funkcioniše sa četiri od sedam sudija, a do kraja godine jednom sudiji ističe mandat. Crna Gora se suočava sa krizom da izborni procesi ne mogu da budu sprovedni zbog nedostatka sudija Ustavnog suda”, ukazao je Milatović.
Rade sa četvoro sudija
Ustavni sud trenutno radi sa četvoro sudija, a mogao bi ostati i sa troje, ukoliko se do kraja godine ne izabere bar jedan kandidat jer Desanka Lopičić stiče uslove za penziju. Nakon penzionisanja sudija Milorada Gogića i Budimira Šćepanovića, njihova mjesta su ostala nepopunjena, a očito da trenutni kandidati nijesu po mjeri aktuelne većine.
