Predsjednik Crne Gore, u skladu sa ustavnim ovlašćenjima, zatražio je sazivanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore za 15. septembar sa jednom tačkom dnevnog reda: izbor sudije Ustavnog suda.
Kako su saopštili iz Milatovićevog kabineta, ova odluka je institucionalni odgovor na višemjesečnu ustavnu krizu i nedvosmisleni poziv poslanicima da preuzmu odgovornost za funkcionisanje pravne države.
„Podsjećamo da je još u maju 2025. godine, Predsjednik predložio kandidatkinju Mirjanu Vučinić za sudiju Ustavnog suda. Skupština, uprkos jasnoj nadležnosti i obavezi da o tom prijedlogu odluči, nije zakazala sjednicu niti se o prijedlogu izjasnila“, kazali su u saopštenju.
Kako dodaju, tokom proteklih mjeseci, Kabinet predsjednika je u više navrata pozivao Skupštinu da postupi po Ustavu i razriješi ustavnu krizu. Umjesto toga, kako navode, svjedočili smo političkim igrama koje nanose nepopravljivu štetu razvoju države i njenom ulasku u Evropsku uniju.
Kako su kazali, Ustavni sud u ovom trenutku funkcioniše sa svega četiri od sedam sudija, a do kraja godine još jednom od preostalih sudija ističe mandat.
Time, ističu iz kabineta, Crna Gora ulazi u opasnost da ponovo dođe do potpune blokade rada Ustavnog suda, kao garanta i čuvara Ustava i zakona.
„Takav sud neće moći da odlučuje ni o čemu, i umjesto da bude najviša pravna instanca u zemlji, postaće - sud bez glasa. Za građane to znači- da niko neće moći da zaštiti njihova prava, da postoji opasnost primjene neustavnih zakona, a to dovodi u pitanje cijeli sistem pravne sigurnosti“, jasni su.
Napominju i da aktuelna ustavna kriza ima svoje korijene još od ljeta prošle godine.
„Prvo je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju prije više od godinu dana, i Skupština od tada nije izabrala sudiju umjesto njega. U decembru prošle godine, parlamentarna većina je protivpravno penzionisala sutkinju Draganu Đuranović, čime je dodatno podstakla ustavnu i političku krizu koja do danas nije riješena. Ta odluka je izazvala oštru reakciju Predsjednika države čiji stav je potvrđen i stavovima Venecijanske komisije i Evropske komisije“, poručili su.
U institucionalnom vakuumu koji je nastao, kažu oni, ne postoji neutralna pozicija.
Prema njihovim riječima, svako dalje čekanje je politička odluka da se održi status quo u kojem je Ustavni sud sveden na instrument isključivo partijskih interesa, umjesto da bude ključno tijelo za zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU.
„Ovakav odnos Skupštine prema Ustavnom sudu ne samo da narušava unutrašnje povjerenje u institucije, već šalje jasnu poruku evropskim partnerima da donosioci odluka u Crnoj Gori još uvijek nisu spremni da oslobode institucije i učine ih stvarno nezavisnim“, dodali su.
Zbog svega navedenog, ističu, sazivanje sjednice za 15. septembar nije bila samo ustavna dužnost Predsjednika, već njegova politička i demokratska obaveza.
„Taj datum je sada tačka razgraničenja između dvije politike: ili će poslanici podržati nezavisne i funkcionalne institucije i evropski put Crne Gore, ili će ostati na strani onih koji već decenijama Crnu Goru zadržavaju u prošlosti, nesigurnosti i obmani. Od tog izbora zavisi da li će naša zemlja biti država u kojoj zakon važi jednako za sve, ili još jedno polje za partijsku kontrolu i pravnu nesigurnost“, navodi se u saopštenju.
Kako naglašavaju, Ustavni sud ne postoji da bi čuvao partijsku moć.
„Postoji da bi štitio državu, građane i pravdu! Ko to ne razumije - ne razumije ni suštinu demokratije, ni države niti Evropske unije kojoj težimo“, zaključeno je u saopštenju.
