Povodom Međunarodnog dana borbe protiv gojaznosti, koji se obilježava 4. marta, iz Ministarstva zdravlja kazali su da taj dan predstavlja globalni podsjetnik na jednu od najozbiljnijih javnozdravstvenih kriza savremenog doba.
"Svi relevantni podaci nedvosmisleno ukazuju na kontinuiran rast prevalencije gojaznosti, ali i na složenu mrežu bolesti koje iz nje proizlaze – od metaboličkih i kardiovaskularnih poremećaja do malignih oboljenja. Prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, svijet se suočava s paradoksom savremenog doba: paralelnim rastom prekomjerne tjelesne mase i pothranjenosti. Nepravilna i nutritivno neuravnotežena ishrana postaje jedan od ključnih faktora rizika za hronične nezarazne bolesti, prijevremeni mortalitet i značajne ekonomske gubitke na globalnom nivou", navode iz resora Vojosilava Šimuna.
Ističu da posebnu zabrinutost izaziva snažna i naučno potvrđena veza između gojaznosti i povećanog rizika od malignih bolesti.
"Međunarodna agencija za istraživanje raka i Svjetski fond za istraživanje raka navode da gojaznost dokazano povećava rizik od najmanje 13 tipova karcinoma, uključujući karcinom dojke u postmenopauzi, endometrijuma, debelog crijeva, pankreasa, bubrega, jetre i jednjaka. Ovi podaci dodatno naglašavaju potrebu za sistemskim i dugoročnim pristupom prevenciji", navode iz Ministarstva zdravlja.
Dodaju da u svijetlu rastuće globalne prevalencije gojaznosti i njene direktne povezanosti sa rizikom od raka, unapređenje kvaliteta ishrane i očuvanje zdrave tjelesne mase nameću se kao prioritetne mjere javnog zdravlja – mjere koje imaju potencijal da dugoročno smanje teret malignih i drugih hroničnih nezaraznih bolesti.
"Tradicionalna crnogorska ishrana, zasnovana na voću, povrću, žitaricama i mliječnim proizvodima, predstavlja vrijedan nutritivni temelj. Međutim, ubrzana modernizacija i promjene u načinu života dovele su do povećane potrošnje industrijski prerađene i visokokalorične hrane, čime se postepeno narušava ravnoteža između unosa i potrošnje energije, uz posljedičan porast gojaznosti i srodnih oboljenja", navode iz Ministarstva.
Ministarstvo zdravlja planira da, kako kažu, tokom 2026. godine usvoji Plan za unapređenje ishrane i stanja uhranjenosti u Crnoj Gori, kojim će biti definisane strateške mjere i prioritetne aktivnosti za naredni period.
"Cilj ovog dokumenta biće uspostavljanje održivog i međusektorskog okvira za prevenciju, edukaciju i sistemsku podršku zdravim stilovima života. U okviru realizacije prethodnih programa za unapređenje ishrane i uhranjenosti, između ciklusa COSI istraživanja, Institut za javno zdravlje Crne Gore je, uz podršku UNICEF i Ministarstva zdravlja, izradio i objavio „Smjernice za ishranu djece predškolskog uzrasta“ i „Preporuke za smanjenje potrošnje hrane bogate šećerom, zasićenim mastima, trans mastima i solju“. Ovi dokumenti imaju za cilj unapređenje kvaliteta ishrane djece i stvaranje okruženja koje aktivno promoviše i podržava pravilne prehrambene navike", navode u saopštenju.
Takođe su, dodaju, izrađeni Vodič za dojenje, Smjernice za pravilnu ishranu djece uzrasta 0–24 mjeseca, kao i Normativi za ishranu djece u predškolskim ustanovama.
"Implementacija ovih smjernica podrazumijeva i iniciranje izmjena relevantnih zakonskih rješenja, kako bi se normativno i institucionalno osnažilo okruženje koje podstiče, štiti i promoviše zdravu ishranu kao temelj javnog zdravlja.
Međunarodni dan borbe protiv gojaznosti predstavlja poziv na odgovorno djelovanje, zasnovano na naučnim dokazima, međusektorskoj saradnji i dugoročnoj viziji društva koje zdravlje prepoznaje kao svoju temeljnu vrijednost", navode iz Ministarstva.
