Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović, izdalo je urbanističko-tehničke uslove za spornu lokaciju kompanije „Carine“ u Baošićima, čime je ispunjen jedan od ključnih preduslova za početak izrade projekta vraćanja obale u prvobitno stanje, piše Pobjeda.
Međutim, samo dan nakon potpisivanja dokumenta, Ministarstvo je na sajtu Vlade objavilo reagovanje na gostovanje direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petre Zdravković u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti, u kojem je iznijelo stav koji otvara dodatna pitanja o načinu sprovođenja oktobarskih zaključaka Vlade.
Uslove broj 04-332/26-11819/10 Radunović je potpisao 17. novembra, a dostavljeni su Upravi za zaštitu kulturnih dobara, na čiji su zahtjev i izdati. Njihovo donošenje Vlada je naložila 14. oktobra, kada je, većinom glasova članova, bez održavanja sjednice, usvojila sedam zaključaka o spornom investicionom kupalištu u Baošićima.
Zbunjujuća namjena
Međutim, u dokumentu koji sa grafičkim prilozima ima 39 stranica, kao namjena urbanističko-tehničkih uslova izričito je navedeno „građenje novog objekta/objekata“ na urbanističkim parcelama UP52 i UP53, u zahvatu Državne studije lokacije „Sektor 5 – Kumbor“. Riječ je o planskom dokumentu koji na toj lokaciji predviđa djelimično uređeno kupalište, sa betonskim i mješovito nasutim plažama, kao i pristanište sa plažnim infrastrukturnim punktom. U uslovima su detaljno prenesena pravila za uređenje kupališta, nasipanje i betoniranje plaža, postavljanje privremenih sadržaja, kao i izgradnju i rekonstrukciju pristaništa. Između ostalog, navodi se da površine za betoniranje treba svesti na najmanju moguću mjeru, a zabranjuju se neplanske intervencije, uključujući odvoženje šljunka i kamena i deponovanje građevinskog materijala.
Iako se dokument formalno odnosi na gradnju novih objekata, njegova sadašnja svrha bi trebalo da bude sasvim drugačija. Naime, Vlada je 14. oktobra zadužila Ministarstvo da izda redovne urbanističko-tehničke uslove na osnovu važećeg plana, kako bi Morsko dobro moglo da pristupi izradi tehničke dokumentacije za vraćanje lokacije u prvobitno stanje. Takav pristup prethodno je obrazložen i u Vladinoj informaciji, u kojoj se naglašava da se ne traže posebni urbanističko-tehnički uslovi za sanaciju, već uslovi koji proizilaze iz važećeg planskog dokumenta, dok je vraćanje obale u prethodno stanje svrha njihovog pribavljanja. To znači da Ministarstvo samim izdavanjem uslova nije odobrilo novu gradnju niti je definisalo način sanacije obale. Konkretne intervencije tek treba da budu utvrđene projektom, u skladu sa rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara od 17. jula. Tim rješenjem predviđeni su uklanjanje novoizgrađenih struktura i nasutog materijala, restauracija starog mandraća i rehabilitacija obalnog prostora.
Ipak, ostaje pitanje kako će projektanti uskladiti planska rješenja koja predviđaju uređenje kupališta i pristaništa sa konzervatorskim zahtjevima za uklanjanje izvedenih intervencija i vraćanje obale u prethodno stanje. Ta dilema dobija dodatnu težinu zbog reagovanja koje je Ministarstvo objavilo 18. novembra, u kojem izričito navodi da urbanističko-tehnički uslovi nijesu instrument za povraćaj zemljišta u pređašnje stanje.
Saglasnost Uprave
U novim urbanističko-tehničkim uslovima posebna pažnja posvećena je zaštiti kulturnih dobara i njihove zaštićene okoline. U dokumentu se navodi da Uprava za zaštitu kulturnih dobara treba da se izjasni o potrebi sprovođenja pojedinačne procjene uticaja na baštinu, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Takođe je predviđeno obraćanje Upravi radi pribavljanja konzervatorskih uslova, dok se među obavezama prilikom izrade projektne dokumentacije navodi i pribavljanje mišljenja nadležnog organa za zaštitu kulturnih dobara o usklađenosti idejnog rješenja sa konzervatorskim uslovima.
Upravo je izostanak prethodne saglasnosti Uprave na projektnu dokumentaciju kompanije „Carine“ bio jedan od ključnih razloga zbog kojih je Vlada u oktobru odlučila da pokrene postupke za stavljanje van snage akata koji su omogućili izdavanje građevinske dozvole. Prema Vladinoj informaciji, konzervatorski uslovi bili su izričito uneseni u odluku Morskog dobra o raspisivanju javnog poziva, kao i u ugovor sa zakupcem, ali nijesu sprovedeni kroz kasniju projektnu dokumentaciju i postupak izdavanja dozvole.
Morsko dobro na potezu
Podsjetimo, oktobarskim zaključcima Vlada je, osim izdavanja urbanističko-tehničkih uslova, zadužila Upravni odbor Morskog dobra da preduzme radnje radi stavljanja van snage mišljenja na idejno rješenje i glavni projekat kompanije „Carine“, iz decembra prošle godine. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa zadužen je da, u okviru svojih nadležnosti, preduzme radnje radi poništaja građevinske dozvole koju je Opština Herceg Novi izdala 13. januara, dok je lokalnoj upravi preporučeno da postupi u istom pravcu. Morskom dobru istovremeno je naloženo da, nakon izdavanja urbanističko-tehničkih uslova, pristupi izradi projekta vraćanja lokacije u prvobitno stanje.
Izdavanjem uslova od 17. novembra ostvaren je, dakle, jedan od koraka predviđenih Vladinim zaključcima, ali to naravno ne znači da je spor oko građevinske dozvole riješen, niti da je počelo uklanjanje izvedenih radova.
Ministarstvo preuzelo argument „Carina“ o kašnjenju Uprave
U reagovanju na gostovanje direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petre Zdravković u emisiji „Načisto“, Ministarstvo prostornog planiranja iznijelo je više stavova koji se neposredno mogu dovesti u vezu sa slučajem Baošići. Posebno je zanimljivo tumačenje člana 74 ranijeg Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, prema kojem se, ako organ za tehničke uslove ne dostavi uslove u roku od 15 dana, smatra da je saglasan sa urbanističko-tehničkim uslovima utvrđenim planskim dokumentom.
"Ukoliko Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije u propisanom roku, kao organ za tehničke uslove, dostavila konzervatorske uslove i UTU budu izdati od strane nadležnog javnopravnog organa bez ovih uslova – ne može biti riječi o nezakonitim UTU-ima, nego o nezakonitom postupanju Uprave", navodi Ministarstvo.
Riječ je o argumentaciji na koju se kompanija „Carine“ mjesecima poziva, tvrdeći da je Uprava 2023. godine zakasnila sa izdavanjem konzervatorskih uslova za Baošiće. Ministarstvo u istom reagovanju naglašava da građevinska dozvola ostaje na pravnoj snazi dok je nadležni organ ili sud ne stavi van snage, te da Uprava ne može biti korektivni faktor prilikom sprovođenja planskih rješenja.
Ipak, pitanje kašnjenja Uprave iz 2023. odvojeno je od kasnijih ugovornih i projektantskih obaveza. Konzervatorski uslovi bili su izdati prije javnog poziva iz 2025. i izričito uključeni u ugovor sa zakupcem, pa ostaje otvoreno pitanje njihovog poštovanja u narednim fazama projekta.








