Predsjednik Skupštine Andrija Mandić najavio je da bi državni izbori mogli biti održani za šest mjeseci, politikološkinja Nikoleta Đukanović ističe da je od samog termina izbora mnogo važnije pitanje da li bi parlamentarne i opšte lokalne izbore trebalo održati istog dana.
“Upravo je uvođenje jedinstvenog termina lokalnih izbora trebalo da bude jedan od rijetkih konkretnih iskoraka izborne reforme. Ako bi se sad išlo ka tome da se parlamentarni izbori namjerno uklope u isti termin s lokalnim, izgubio bi se jedan od važnih demokratskih efekata te reforme”, kazala je ona „Vijestima“.
Govoreći o izjavi Mandića o mogućim izborima za šest mjeseci, Đukanović je ocijenila da je prije treba tumačiti kao političku procjenu i pokušaj otvaranja teme prijevremenog glasanja, nego kao najavu zasnovanu na već postignutom dogovoru većine.
“Meni se čini da smo već ušli u period političkog pozicioniranja za izbore, bez obzira na to kad će oni tačno biti održani”, rekla je Đukanović.
Prema njenim riječima, pitanje sad nije samo ko će uspjeti da odredi za sebe najpovoljniji datum, već hoće li institucije do tog trenutka biti spremne da sprovedu nova izborna pravila i hoće li se sačuvati jedna od važnih ideja izborne reforme - da lokalna demokratija konačno dobije sopstveni politički prostor, umjesto da ponovo bude potpuno potisnuta parlamentarnom kampanjom.
Đukanović ističe da lokalni izbori konačno moraju postati izbori na kojima se govori o lokalnim politikama, kvalitetu lokalne uprave, razvoju gradova i opština i odgovornosti lokalnih vlasti, a ne još jedno glasanje o nacionalnim liderima, identitetskim podjelama i odnosima partija na državnom nivou.
Zato bi, smatra ona, bilo veoma loše da se, nakon svih razgovora o izbornoj reformi, pronađe politički način da se suštinski ponovo proizvede ono od čega se navodno željelo odustati.
Ona ukazuje da je drugi problem što se govori o mogućnosti izbora za šest mjeseci, a ključni elementi nove izborne infrastrukture još nijesu uspostavljeni. Podsjetila je da Crna Gora još nema formiranu Centralnu izbornu komisiju (CIK).
“A kad tome dodamo pitanje novih opštinskih izbornih komisija, biračkog spiska i drugih dugo neriješenih problema izbornog procesa - teško možemo govoriti o elementarnim preduslovima za održavanje fer i demokratskih izbora”, tvrdi Đukanović.
Na pitanje kako u kontekstu priče o izborima tumači najavu povećanja plata i penzija kroz Spajićev „Euro model“, odgovorila je da je teško zanemariti političku i izbornu dimenziju programa koji građanima donosi značajno nominalno povećanje primanja upravo nekoliko mjeseci prije perioda u kom bi trebalo da budu održani izbori.
“Zato bih ‘Euro model’ posmatrala i kao dio političkog pozicioniranja za naredne izbore“, kazala je Đukanović.
Podsjeća da je povećanje zarada bilo jedno od glavnih političkih obilježja Spajićevog PES-a i ranije, pa je razumljivo da će ta partija nastojati da ponovo politički kapitalizuje temu na kojoj je već ostvarivala podršku.
“Ali upravo zbog toga javnost mora insistirati na ekonomskoj računici i održivosti, posebno jer su poslodavci već otvorili pitanja efekata modela na poslovanje, dok su iz dijela stručne javnosti zatražene procjene fiskalnog uticaja”, poručila je Đukanović.
