Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otvorio je konferenciju „Zašto kasnimo? Kako dalje?“, u organizaciji Kabineta šefa države. Na skupu je predstavljen sveobuhvatan pregled stanja crnogorske ekonomije, temeljen na tri nezavisne analize koje je inicirao ekonomski tim predsjednika.
„Crna Gora ima ogroman potencijal, ali danas vidimo da kaska, da stoji u mjestu. Ekonomija usporava, troškovi rastu, a državna preduzeća očigledno gube kompas“, poručio je Milatović u uvodnom obraćanju.
Kako je istaknuto u prezentaciji, stopa ekonomskog rasta u 2024. iznosila je svega 3%, dok je u prvom kvartalu 2025. pala na 2,5% – što je najniži kvartalni rast u posljednjih deset godina, izuzev pandemijske 2020. godine. U poređenju s prethodnim godinama (6,4% u prosjeku 2022–2023. i 13% u 2021.), pad je drastičan i zabrinjavajući.
„Ako ovako nastavimo, nećemo stići nikoga. Zato ne pristajem da Crna Gora stoji“, istakao je predsjednik Milatović.
On je naveo da je inflacija od septembra 2024. u stalnom rastu, a da je u maju 2025. dostigla 4,5% – više nego duplo u odnosu na prosjek eurozone od 1,9%. Predsjednik je posebno naglasio da se inflacija ne vidi samo u statistici, već se svakodnevno osjeća.
„Ljudi biraju između računa i hrane. Plate traju tri sedmice. Kirije su otišle u nebo. Mladi ne mogu da se osamostale. Ovo nije ekonomski put koji želimo", saopštio je Milatović.
Posebnu pažnju izazvala je analiza trgovinske razmjene - uvoz je porastao za 8%, dok je izvoz pao za 0,5% u prvom kvartalu 2025. godine. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 17,7% u 2023. na svega 15% u 2024. To je istorijski minimum.
„Novac odlazi iz Crne Gore. Kupujemo više nego što proizvodimo. Šansa za razvoj nestaje“, upozorio je Milatović.
U prezentaciji je ukazano i na zabrinjavajuću strukturu stranih investicija. Dok je nekada učešće stranih direktnih investicija u BDP-u bilo 20%, danas je na nivou od 7–8%, pri čemu dominiraju ulaganja u nekretnine.
„Vrijeme je da investicije vratimo tamo gdje stvaraju novu vrijednost, u proizvodnju“, rekao je Milatović, pozivajući na sistemsko ulaganje u proizvodnju.
Predloženi pravci djelovanja uključuju: uvođenje Kreditno-garantnog fonda, povećanje agrobudžeta, subvencije za malu privredu i paket od 10 mjera za obuzdavanje inflacije.
„Crna Gora mora da proizvodi, mora da izvozi, mora da stvori sistem koji radi za svoje građane“, poručio je Milatović.
U dijelu posvećenom državnim preduzećima, on je saopštio da su ta preduzeća u prošloj godini ostvarila prihod od 1,2 milijarde eura i zapošljavala gotovo 15.000 građana. Ipak, analiza pokazuje pad profitabilnosti i rast broja zaposlenih bez povećanja efikasnosti, posebno u sektorima energetike, turizma i saobraćaja.
„Ono što je državno mora biti stručno, odgovorno, transparentno i domaćinski. Nije partijski plijen, već zajednički resurs svih nas“, poručio je Milatović, navodeći da loše upravljanje direktno košta građane kroz skuplje usluge, neulaganje uinfrastrukturu i izgubljene investicije.
U sektoru turizma, kao najvažnijoj grani crnogorske ekonomije, zabilježen je pad prihoda od 3,1% u 2024. i 6,4% u prvom kvartalu 2025, dok je broj noćenja opao za 10%.
„Turizam ne smije biti sezonska lutrija. Potrebno je znanje, priprema i odgovornost. Crna Gora više nema luksuz da improvizuje“, kazao je Milatović.
Govoreći o nejednakosti, on je naglasio da Crna Gora ima drugu najveću nejednakost u regionu: bogatstvo 10% najbogatijih čak je 11 puta veće od bogatstva 50% najsiromašnijih.
„Ne tražimo čuda. Tražimo društvo jednakih šansi, gdje pošten rad znači dostojanstven život“, zaključio je Milatović.
Konferencija „Zašto kasnimo? Kako dalje?“ završena je jasnom porukom: vrijeme je za stvaran napredak – bez odlaganja, bez blefiranja, uz fokus na ekonomiju i konkretne reforme koje građanima donose stvarne rezultate.
