Crna Gora će danas na međuvladinoj konferenciji s Evropskom unijom zatvoriti samo jedno pregovaračko poglavlje – 5 – Javne nabavke. To je Portalu Standard zvanično potvrđeno u Ministarstvu evropskih poslova. S današnjim danom imaćemo ukupno sedam zatvorenih poglavlja: Tri smo zatvorili još ranije. Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje zatvorili smo u decembru 2012, Poglavlje 26. Obrazovanje i kultura,, pola godine kasnije, aprila 2013, i Poglavlje 30 – Vanjski odnosi smo zatvorili juna 2017. Tri poglavlja smo zatvorili u decembru 2024: 7 – Pravo i intelektualna svojina, 10 – Informatičko društvo i mediji, i 20 – Preduzetništvo i industrijska politika.
Ministarstvo evropskih poslova u odgovoru je na naše pitanje što očekuju od današnje međuvladine konferencije odgovorilo da je Poglavlje 5 – Javne nabavke jedino koje će biti zatvoreno, ali da ostaje ambiciozan cilj zatvaranja svih preostalih pregovaračkih poglavlja tokom 2026.
„Od predstojeće Međuvladine konferencije očekujemo potvrdu zatvaranja pregovaračkog poglavlja 5 – Javne nabavke, što bi bio značajan korak naprijed za Crnu Goru u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom.
Poglavlje 5 se smatra najzahtjevnijim finansijskim poglavljem, jer se direktno tiče efikasnog, transparentnog i zakonitog trošenja javnih sredstava, i zbog toga je dio klastera 1 – Vladavina prava, koji je u srcu pregovaračkog procesa. Njegovo zatvaranje znači da je Crna Gora uspostavila snažan institucionalni i zakonodavni okvir za upravljanje javnim nabavkama u skladu sa evropskim standardima, što je važna poruka i za naše građane i za partnere iz EU.
Zatvaranje ovog poglavlja rezultat je dugotrajnog i temeljnog rada crnogorske administracije, koji su godinama posvećeno ispunjavali sve tehničke uslove i preporuke Evropske komisije.
U ovom trenutku, prema najavama i dogovoru sa Evropskom komisijom i državama članicama, očekuje se zatvaranje jednog poglavlja – upravo poglavlja 5. Međutim, paralelno se vrlo intenzivno radi na pripremi i drugih poglavlja koja bi mogla biti zatvorena već u drugoj polovini godine. Naš cilj ostaje jasan – da tokom 2026. zatvorimo sva poglavlja i postanemo spremni za članstvo“, navedeno je u odgovoru Ministarstva evropskih poslova Standardu.
Što je s hrvatskom blokadom
Hrvatska još nije spremna da povuče blokadu zatvaranja poglavlja 31 – Vanjska i bezbjednosna politika. Uprkos medijskim sadržajima u kojima je najavljivano da je stvar s Hrvatskom legla, uprkos službenim osmijesima ministara Ervina Ibrahimovića i Gordana Grlića Radmana u subotu u Tivtu, problemi nijesu ni blizu rješenja.
No, Hrvatska pažljivo upravlja ovim procesom svjesna da prejako zatezanje ne odgovara evropskoj Crnoj Gori, a odgovara Beogradu i njegovim marionetama ovdje. Tako da je ovog puta Poglavlje 31 ostalo blokirano jer to ne nanosi Crnoj Gori nikakvu konkretnu štetu. Ali bi već u septembru, ako tada bude vanredne međuvladine konferencije, ovo poglavlje moglo biti zatvoreno. Ako konferencije ne bude u septembru, a to zavisi prije svega od Vlade Crne Gore, odnosno od toga hoće li vlast uspjeti da u nekoliko poglavlja koja su blizu kraja ispuni preostala mjerila, onda ostaje decembar.
U svakom slučaju imamo stagnaciju. Tri poglavlja u decembru, jedno u junu, čak i da budu dva ili tri na jesen i zimu – to nije tempo koji obećava.
Bez službenog optimizma
Ova, junska međuvladina konferencija pripremana je u daleko smirenijoj atmosferi od prethodne u decembru 2024. Cijelu prošlu godinu vlasti su licitirale brojem poglavlja koja će „biti zatvorena“. Počelo se u junu od devet. Nakon ljeta je službeni optimizam spao na šest poglavlja koja će navodno biti zatvorena, pa na četiri. Na kraju su zatvorena tri.
Ovog puta je, za razliku od prethodne međuvladine konferencije 16. decembra, izostalo isprazno licitiranje brojem poglavlja spremnih za zatvaranje. No, uprkos tome, jasno je da je crnogorska vlast očekivala više. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je tokom aprila i maja u više navrata objavljivala da smo navodno spremni za zatvaranje tri poglavlja u junu. Pominjala je, pored poglavlja 5 – Javne nabavke, još i poglavlja 4 –Sloboda kretanja kapitala i 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, koje je u decembru blokirala Hrvatska.
Pokret Evropa sad je u maju čak objavio, a resorna ministrica prenijela, da se „očekuje zatvaranje šest poglavlja“. Pored navedenih, PES je licitirao zatvaranjem još poglavlja: 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 6 – Privredno pravo i 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj. Iako je tada navedeno da se „očekivanje“ odnosi na „narednih šest mjeseci“, dakle uključujući i eventualnu međuvladinu konferenciju u septembru, ovome ne treba pridavati značaj. I PES i njegov lider su odavno izgubili kredibilitet, a posljednju trunku definitivno prošle sedmice manipulacijom nagradom dodijeljenom u Dablinu.
Evropske integracije kulminacija netransparentnosti
Ove nesadržajne objave, koje bi inače bile tretirane kao uobičajena politička propaganda, nažalost su često jedini sadržaji u vezi s procesom evropskih integracija koji su dostupni javnosti pa im se zato pridaje značaj. Drugog ničeg nema.
Objave na portalu Vlade, resornog Ministarstva i na društvenim mrežama prikazuju zvaničnike na raznim konferencijama gdje oni hvale svoj rad i smatraju i ukazuju. Niđe nema informacije o tome dokle smo stigli. Što sada konkretno radi država u poglavlju tom i tom? Koja su konkretna mjerila koja treba ispuniti i koji su rokovi? To su jednostavna pitanja na koja niko ne daje odgovore.
Pamtim završnicu hrvatskog procesa integracije u EU, glavni pregovarač Vladimir Drobnjak, što se kaže, nije izlazio iz televizija. Iz sedmice u sedmicu, nekad iz dana u dan precizno i tačno je informisao javnost o svim aspektima procesa. Probajte danas da izguglate neku relevantnu, sadržajnu izjavu naših zvaničnika u recimo protekla tri mjeseca. Osim službenog otpimizma i floskula – mrtvo more. Da apsurd bude veći prva Strategija informisanja javnosti o procesu integracije u EU, stara sada već punih petnaestak godina, bila je najbolji dokument te vrste, a informisanje javnosti u početnom razdoblju intgracionog procesa, bilo je svijetli primjer kako treba raditi.
U Crnoj Gori završnica procesa evropske integracije predstavlja vrhunac netransparentnosti inače netransparentne vlasti.
Vlada već više od tri godine svaku sjednicu počinje „Usmenom informacijom o realizaciji aktivnosti iz procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji“. Ako je to prva tačka, ako se ponavlja iz sjednice u sjednicu – valjda je važna. Ali javnost po pravilu nije udostojena nikakve informacije o sadržaju. Tek u nekoliko navrata objavljeno je po nekoliko šturih rečenica u saopštenju.
Ni sajt Ministarstva evropskih poslova, ni specijalizovani portal ME4EU / EU4ME, otvoren prije petnaest godina ne samo da ne nude ni jedan odgovor, nego portal namijenjen informisanju javnosti i popularizaciji evropskih tema i procesa integracije, služi za bruku i zorno pokazuje odnos ove vlasti i prema građanima i prema procesu integracije u EU. U Biblioteci su stari dokumenti, danas beskorisni osim istoričarima i eventualno nekim analitičarima. U odjeljku „Informisanje javnosti o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji“ je Strategija je iz 2019, a izvještaji o realizaciju akcionih planova od 2014. do 2022. Stepen neodgovornosti i nipodaštavanja javnosti najbolje pokazuje činjenica da portal čak nije ni ažuriran podacima iz decembra 2024. kada je Crna Gora zatvorila tri pregovaračka poglavlja – te ih sada ima zatvorenih ukupno šest. Prema specijalizovanom portalu ME4EU / EU4ME zatvorili smo samo tri.
Ako kliknete na neko od poglavlja da vidite što tu ima, dobićete opšte informacije ili čak grešku kao što u prvom poglavlju piše i dan danas „ovo je test“. A kad tragajući pokušate da se vratite na početak, dobićete naslovnu stranu iz 2020. s koje vam se smiješe Zdravko Krivokapić, Oana Kristina Popa i Oliver Varhelji.
Skriveni pregovori
Dok je Crna Gora u proteklih mjesec-dva naveliko privodila kraju pregovore u poglavlju koje danas zatvara, javnost o tome nije znala ništa. Nema niđe ni slova o tome. U odgovarajućem odjeljku na specijalizovanom portalu samo Zapisnik s konstitutivne sjednice nove Pregovaračke radne grupe iz novembra 2024. I ništa više. Ostalo su stari dokumenti iz 2023. i ranije.
Ni objave na društvenim mrežama ni na drugim kanalima ne daju nikakav odgovor. Osim za javnost apsolutno irelevantnih sadržaja i isprazne propagande – nema ništa.
Treba li to ili mora li to tako? Naravno da ne. Dovoljno je pogledati odgovarajuće portale recimo Srbije ili BiH koje daleko zaostaju u procesu za Crnom Gorom. Srbija, koja nažalost već godinama ne napreduje na putu ka EU, ima uredno objavljene pozicije po poglavljima – i svoju i EU, i kako se što događa sadržaje redovno ažurira. Specijalizovani portal Direkcije za evropske integracije BiH je oličenje reda, sadržajnosti i urednosti. Dakle, ne treba ovako kako radi crnogorska vlast.
A zašto ona to tako radi? Zato što je transparentnost obrnuto srazmjerna mogućnosti muljanja. To je jako jednostavno i važi svugdje u svijetu.
Nema sadržaja o procesu evropske integracije iz istog razloga iz kojeg nema redovnog Premijerskog sata, iz istog razloga iz kojeg nema redovnih konferencija za medije, iz istog razloga iz kojeg se nepojmljivo veliki broj sjednica Vlade održava putem Whatsapa.
Netransparentnost važnog procesa je, dakle, suštinska slika ove vlasti.
Kakva je budućnost naših evropskih integracija
Koliko god nas Evropa uvlači, želeći nas po svaku cijenu unutra, za razliku od posljednjih godina prošle decenije kada nas je odgurivala od sebe, ova vlast pokazuje nesposobnost da odradi tehničku stranu pregovora.
Pregovaračka radna grupa za poglavlje 5 – Javne nabavke – koje danas zatvaramo, vjerovatno je jedna od najstručnijih. Zato su uspješno završili težak posao. Ostali nijesu jer nijesu mogli da koordiniraju izvještavanje Evropske unije o ispunjenju mjerila, pošto mjerila nijesu ispunjena. A nijesu jer Vlada, kojoj je navodno EU prioritet, nije umjela da usaglasi aktivnosti i politike koje su bile potrebne za zatvaranje pojedinih poglavlja.
Ovakvim tempom, ovakvim odnosom šanse da preostalih 26 poglavlja zatvorimo do kraja 2026. nijesu realne. Tempom zatvranja jednog do tri poglavlja svakih pola godine posao ćemo u najboljem slučaju završiti krajem 2028.
Skupština CG: Domet evropeizacije – zastavica EU ispred svakog poslanika vladajuće koalici
Plaćamo danak nesposobnosti i neznanju. Pregovori iziskuju studioznost, sistematičnost i tačnost. Tu ne prolaze šibicarski paf-paf štosovi. I tu se ne može kalkulisati tempiranjem datuma nekog pregovaračkog uspjeha s početkom neke predizborne kampanje.
Naravno, ne treba zaboraviti ni to da vlast Crne Gore čine i stranke kojima je, uprkos sadašnjem mahanju plavim zastavicama sa žutim zvjezdicama, EU i zapadna civilizacija daleko koliko i Madagaskar. Dakle, uvijek postoji mogućnost neke nove Rezolucije o Jasenovcu.
Jedino što garantuje uspješno okončanje evropskih integracija je proevropska vlast, vlast kojoj EU neće biti politička floskula i cilj koji treba da posluži u unutrašnje političke svrhe, već završnica puta Crne Gore tamo gdje vrijednosno i civilizacijski pripada.
