Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JPMD) nije obaviješteno da je podnesena bilo kakva tužba od strane drugorangiranih ponuđača, odnosno prethodnih, starih zakupaca. Čak i ako do toga dođe, preduzeće je potpuno spremno da pravno brani svoje odluke i zaštiti javni interes, kazao je u intervjuu za "Dan" direktor tog javnog preduzeća Mladen Mikijelj.
– Pravilnik jasno propisuje da Javno preduzeće može, ali nije obavezno da ponudi ugovor narednom ponuđaču, naročito u slučajevima kada je cijeli postupak bio narušen fiktivnim, spekulativnim ponudama. U takvim situacijama ne postoji ni pravna ni etička osnova da se jednostavno "preskoči" neregularnost i vrati prethodnim zakupcima. Ovdje se ne radi o pojedinačnim slučajevima, već o organizovanom pokušaju desetina firmi i pojedinaca da očuvaju sistem koji je godinama iscrpljivao državne resurse. Javno preduzeće je već izašlo kao pravni pobjednik u sličnim procesima, uključujući slučajeve Vektra Boka, braće Ban i drugih. Pozivamo sve koji smatraju da su oštećeni da koriste zakonske mehanizme – pravna sigurnost je osnova demokratije, ali isto tako stojimo čvrsto iza odluka koje su donesene u skladu sa zakonom i interesima građana Crne Gore. Podsjećamo da su nas prošlog ljeta mnogi upozoravali na "kolaps sistema", dok danas preko 95 odsto plaža ima izabranog zakupca i spremno dočekuje sezonu. Uprkos pokušajima opstrukcija, sistem funkcioniše, a država Crna Gora svakim danom jača – poručio je Mikijelj.
Od zakupa godišnje 35 miliona
Na koliko godina su se plaže davale pod zakup na tenderu i koliko novca će "Morsko dobro" dobiti od zakupa u tom periodu?
Plaže se, u skladu sa Programom privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024–2028, daju u zakup do kraja 2028. godine, što znači da je zakupni period definisan na četiri godine.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore će od zakupa tokom tog perioda ostvarivati godišnji prihod od oko 35 miliona eura, što je više nego šestostruko veći iznos u odnosu na zatečeni godišnji prihod iz 2021. godine, kada je novo rukovodstvo preuzelo upravljanje i kada je promet iznosio svega oko pet miliona eura.
Ova razlika jasno pokazuje da je prethodni model, posebno tender iz 2019, bio sprovođen gotovo pro forme, uz ispunjavanje samo osnovnih normi i sa zakupcima koji su često bili povezani sa licima bliskim bivšem režimu. Takva praksa je dovela do direktnog gubitka javnih prihoda, štete za državni budžet i smanjene konkurencije.
Koliko je na prvom tenderu bilo ponuda za koje je JP "Morsko dobro" smatralo da su fiktivne?
Na prvim javnim pozivima identifikovano je ukupno 18 ponuda za koje postoji osnovana sumnja da su bile fiktivne, odnosno da su podnijete s ciljem manipulacije rang-listama, a ne s namjerom stvarnog ulaska u zakup. Ipak, bilo bi pojednostavljeno da ih nazivamo samo fiktivnim. Kada se pažljivo sagledaju svi detalji, uključujući i identitet podnosilaca, postaje jasno da se radi o nastavku dugogodišnje, sistematski organizovane pljačke državnog budžeta. U pitanju je obrazac ponašanja koji podsjeća na slučaj s trajektom, ali ovaj put u daleko većim razmjerama i s mnogo širim dometom. Takve ponude su glavni uzrok što se u budžet JP "Morsko dobro", umjesto desetina miliona eura, slivalo tek nekoliko miliona, a na štetu svih građana Crne Gore. Ponosan sam što smo, zajedno sa ministrom Slavenom Radunovićem, kolegama iz Vlade i premijerom Milojkom Spajićem, uspjeli da prepoznamo i zaustavimo ovaj pokušaj milionske štete, iza kojeg stoji stara struktura povezana s bivšim režimom.
Sistem da pokaže da niko nije iznad pravila
Da li je SDT preduzimalo neke korake u vezi sa fiktivnim ponudama na prvom tenderu?
Javno preduzeće je identifikovalo nepravilnosti i o svemu obavijestilo Specijalno državno tužilaštvo. Na njima je sada da preduzmu sve zakonom propisane mjere. Očekujemo da svi koji su pokušali da manipulišu postupkom, odnosno da se bave nezakonitim aktivnostima, budu hitno procesuirani i adekvatno sankcionisani. Sistem mora pokazati da niko nije iznad pravila.
Na koje se sve plaže odnose te ponude i od koliko do koliko su se kretale u novčanim iznosima?
Suštinsko pitanje u ovom slučaju jeste da je cijela akcija bila logičan nastavak ranijih organizovanih pokušaja pljačke državnog budžeta. Kao što smo jasno poručili u slučaju trajekta, tako i sada ponavljamo: era igranja sa državom i zavlačenja ruke u džepove građana nepovratno je završena.
Sporne ponude odnosile su se na atraktivna kupališta duž Crnogorskog primorja, a finansijski iznosi kretali su se od 900.000 eura pa do preko šest miliona. Jasno je da ovakvi iznosi nijesu imali utemeljenje u realnom poslovnom interesu, već su predstavljali pokušaj obezvređivanja bodovne formule i favorizovanja prethodnih zakupaca na osnovu referenci, s ciljem da se obmanu nadležne institucije, konkretno Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore. Takva praksa je neprihvatljiva i više neće imati prolaz.
Da li je sa nekim od tih ponuđača potpisan ugovor?
Ugovori nisu potpisani jer bi to bilo i nezakonito i direktno štetno po interese države Crne Gore. Naš pristup je jasan, odgovoran i utemeljen na principima pravde. U svim slučajevima, od Vektra Boke, preko trajektne linije Kamenari–Lepetani, do Luke Budva, poslali smo nedvosmislenu poruku: dalje ruke od džepova građana Crne Gore.
Najgore prošli ponuđači sa drugom najvećom ponudom
Da li su na prethodnom tenderu najgore prošli ponuđači koji su imali drugu najvišu ponudu (ne drugorangiranu) i koji su ispaštali zbog igranke starih zakupaca i fiktivnih ponuđača?
Da, upravo su ti ponuđači, koji su dali visoke, realne i tržišno održive ponude, ali nisu bili prvorangirani, najviše ispaštali u prethodnom ciklusu, jer su iz trke ispadali usljed nerealnih i fiktivnih milionskih iznosa koje su nudili tzv. fiktivni ponuđači. Ključni razlog zbog kojeg je određeni broj lokacija vraćen na ponovni javni poziv bila je upravo potreba da se zaštite takvi ozbiljni ponuđači i spriječi očigledna manipulacija tenderima.
Iako se radilo o manje od pet odsto svih plaža, gotovo 100 odsto medijske pažnje bilo je fokusirano upravo na te slučajeve, često sa ciljem da se ospori zakonitost i legitimitet cijelog procesa.
Šta se sada dešava s plažama koje nemaju zakupce? U kakvom su stanju i da li su slobodne za kupače, ili se ne mogu koristiti?
Plaže koje trenutno nemaju zakupce slobodne su i dostupne svim građanima, turistima i kupačima. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, u saradnji sa komunalnim službama primorskih opština, sprovodi redovno održavanje i čišćenje ovih lokacija, kako bi bile u potpunosti uređene i bezbjedne za korišćenje tokom ljetnje sezone. Za te aktivnosti, Javno preduzeće je opredijelilo dva miliona eura kroz ugovore sa komunalnim preduzećima. Ova sredstva usmjerena su na očuvanje urednosti i funkcionalnosti priobalnog prostora, koji ima ključnu ulogu u ukupnoj turističkoj ponudi Crne Gore. Naše plaže, bez obzira na to da li su trenutno zakupljene, biće u besprekornom stanju.
Moguća i trajna diskvalifikacija
Da li je postojala mogućnost da stare zakupce, zbog pokušaja da se dokopaju plaža na osnovu fiktivnih ponuda, eliminišete iz nedavno raspisanog tendera, odnosno da im onemogućite da dostavljaju ponude?
Ne, takva mogućnost nije postojala. Javni poziv bio je potpuno transparentan i otvoren za sve zainteresovane ponuđače koji su ispunjavali zakonom propisane uslove. Niko nije bio unaprijed isključen iz postupka; naprotiv, dugogodišnji zakupci su, zahvaljujući svojim referencama i dosadašnjem iskustvu, imali i određenu prednost u okviru kriterijuma za bodovanje.
Međutim, primijećeni su pokušaji određenih subjekata da dodatno osnaže svoju poziciju na tržištu dostavljanjem fiktivnih ponuda, što predstavlja vid manipulacije i narušava integritet procesa. Takve prakse ne samo da su štetne po sistem, već su kontraproduktivne i za same učesnike.
Zato smo, kao odgovorna institucija, pravovremeno reagovali, javno ukazali na nepravilnosti i inicirali djelovanje nadležnog Specijalnog tužilaštva. Na njima je da utvrde sve činjenice i donesu konačan sud. Kada nadležni organi utvrde da je postojala namjera da se sistem izigra, preduzećemo najoštrije mjere. To uključuje i mogućnost trajnog isključivanja takvih ponuđača iz budućih postupaka.
