Centar za građansko obrazovanje (CGO), uoči Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, koji se obilježava 18. juna, upozorava da govor mržnje u Crnoj Gori postaje svakodnevnica, naročito u online prostoru koji je često njegov megafon, a reakcije institucija su nedovoljne i nedosljedne, saopštila je Maja Marinović iz CGO.
Kako je navela, problem eskalira tokom društvenih kriza ili izraženih neslaganja, bilo da je riječ o događajima poput tragedije na Cetinju, kada su portali i društvene mreže bili preplavljeni neprimjerenim i dehumanizujućim komentarima, ili u slučajevima žena koje javno iznose stavove drugačije od dominantnog narativa suočavajući se sa talasima mizoginije i govora mržnje. Često je i mali korak od nesankcionisanog sadržaja na mrežama do stvarnih diskriminatornih napada.
“Kroz publikacije kao što su „Digitalni aktivizam protiv govora mržnje“, priručnik usmjeren na borbu protiv e-homofobije, bifobije, transfobije i nasilja u digitalnom prostoru, te „S druge strane tastature“, koja rasvjetljava govor mržnje iz ugla građana, prava i konkretnih slučajeva, CGO nastoji podići svijest i osnažiti pojedince/ke i organizacije u suočavanju s ovim fenomenom”, kazala je Marinović.
Ona ističe kako brine i to, što govor mržnje sve češće dolazi od izabranih predstavnika vlasti. Izjave sa elementima otvorene diskriminacije, homofobije i mizoginije, poput one izrečene nedavno u Skupštini Glavnog grada od strane Mitra Šušića, ne samo da su u suprotnosti s osnovnim vrijednostima ljudskih prava, već i na marginama zakonitosti i za nedvosmislenu osudu svih političkih aktera.
“Otvoren i inkluzivan dijalog je ključan, svuda u svijetu, a posebno u zemlji kao što je Crna Gora, sa svojom bogatom etničkom, vjerskom i jezičkom raznolikošću. Zbog toga sam zabrinut zbog govora mržnje i podjela koje izazivaju narativi – na televiziji, internetu, sportskim događajima, pa čak i u školama“, izjavio je visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Volker Türk, tokom svoje posjete Crnoj Gori, ističući da neki političari pribjegavaju retorici podjela, a ponekad i otvorenom govoru mržnje iz političkih pobuda”, navela je Marinović.
Kako dodaje, istraživanja CGO-a pokazuju da preko 60% građana Crne Gore vidi političke partije i njihove bot mreže kao glavne izvore govora mržnje na internetu. Trećina ispitanika ne prijavljuje takav govor zbog nepovjerenja u institucije, a više od četvrtine ne vjeruje u efikasnost samoregulacije medija i društvenih mreža.
“Iako zakoni predviđaju sankcionisanje govora mržnje, njihova primjena je rijetka, neefikasna i nedosljedna. To ukazuje na nizak nivo digitalne i medijske pismenosti, te potrebu za obrazovnim kampanjama, izmjenama zakonodavstva i jačanjem institucionalnih kapaciteta za bolju zaštitu od digitalnih prijetnji, što će biti u fokusu novog CGO projekta „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva – crnogorski digitalni štit (MDS)””, kazala je Marinović.
Borba protiv govora mržnje, zaključuje ona, nije samo pravno već i pitanje šire društveno i političko pitanje. CGO poziva institucije, kao i javne djelatnike iz različitih sfera da svojim promjerom promovišu promovišu odgovornu i dostojanstvenu komunikaciju, jer imaju ključnu ulogu u oblikovanju javnog diskursa.
