Brojne pacijentkijnje, koje su u ginekološkim ordinacijama prilikom pregleda čule različite neprimjerene komentare, prepričale su iskustva nakon što je na društveno angažovanoj Facebook stranici „Vala, Ljeposava“ upućen poziv da to učine, kako bi u zajedničkoj akciji predstavile problem nadležnima u oblasti zdravstva.
Neprimjereni komentari koji obiluju predrasudama ili vulgarnošću, a koji su nerijetko i suprotni ljekarskoj etici ili čak uvjeravaju pacijentkinje ono za šta ne postoje konkretni naučni dokazi razlozi su zbog kojih su stotine žena podijelilo traumatična iskustva.
Komentari koje su pacijentkinje čule variraju od „oblači se da ti ne napravim i treće dijete“, “šta kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“, preko „što si stisla noge, hoćeš da dođe Bred Pit da ih raširi“ i „koliko si ih imala do sada“, do prepričavanja iskustava mlađih pacijentkinja koje odbijaju da odlaze na redovne preglede, jer ih medicinsko osoblje verbalno ponižava i fizički povređuje.
Neke među njima navele su da žene sa bolnim menstruacijama i policističnim jajnicima osoblje u ginekološkim ordinacijama ne shvata ozbiljno i da su upravo od onih kod kojih su došle po stručni savjet i terapiju za liječenje čule „savjet da zatrudne“ kako bi ovaj vid problema nestao. Takođe, brojne trudnice opravdano strahuju od nasilja na porođaju i postporođajnih operativnih zahvata.
Na stranici „Vala, Ljeposava“ navedeno je da je Ministarstvu zdravlja poslat e-mail na ovu temu, ali inicijatori ove ideje do odgovora još nijesu došli.
Greške ljekara se odražavaju na dalji život pacijenta
Doktor Petro Bakalbašić iz ginekološko akušerske ambulante „Fertilis“navodi da je „ova oblast vrlo delikatna“, budući da se greške ljekara mogu odraziti na dalji život pacijentkinje.
„Zbog tih grešaka žene mogu da imaju nepovjerenje u zdravstvo, ljekare, da odbijaju preglede, odnosno da izbjegavaju odlaske kod ginekologa kako ne bi došlo loših iskustava“, navodi Bakalbašić.
On ističe da takav pristup ljekara utiče na struku, kao i da su ovakvi komentari ispod dostojanstva i strašni.
„To su delikatni momenti u životu žene i one očekuju da će taj čin porođaja da bude uzvišen, kao što i treba da bude, a onda se desi tako nešto. Ginekolog mora da voli svoj posao, inače ne može ni da ga obavlja dobro“, ističe naš sagovornik.
Ginekološkinja Suzana Uskoković navodi da ljudi na Balkanu često imaju problem u komunikaciji.
„Uvijek će biti negativnih komentara, ali svako je različit, a i osoba za sebe. U svakoj profesiji postoje dobri i loši primjeri. Nije dovoljno da znamo naš uski posao, da vidimo ima li neko cistu ili upalu jajnika, nego treba da imamo dobar pristup pacijentu. I kada treba da saopštite ružnu stvar, naprimjer da neko ima karcinom, treba da nađete način kako to da kažete, a da pritom ne ubijete svaku nadu kod te osobe. U svakoj profesiji je tako“, ističe Uskoković.
Ona dodaje da ukoliko je neko imao ružno iskustvo treba da promijeni ginekologa, nikako da odustane od sistematskih pregleda koji su obavezni.
„Koliko ima nas ginekologa, toliko ima i žena kojima jedni odgovaraju drugi ne. Što se tiče kulture odlaska na sistematske preglede, to prvo ide od porodice, okruženja, kulture funkcionisanja u životu. Kada pacijent izađe zadovoljan i ja sam zadovoljna. S druge strane, i doktori dožive dosta ružnih stvari. Ljudi su u stanju da svašta kažu u afektu“, navodi naša sagovornica.
Žene se plaše odlaska kod ginekologa
Jedan od najčešćih razloga višegodišnjeg odlaganja ginekološke kontrole i neredovnog odlaska kod ginekologa, koje pacijentkinje različite životne dobi – od mladih djevojaka do žena starijeg životnog doba, je strah, navodi Jadranka Matović, specijalistkinja kliničke psihologije i psihoterapeutkinja.
„Iracionalan strah, koji najčešće potiče iz pogrešnih uvjerenja i predrasuda koje imamo je gotovo uvijek blokirajuće osjećanje koje vodi u nefunkcionalno ponašanje. U slučaju ginekoloških pregleda, strah od nepoznatog, od 'otkrivanja' komplikacija, bolesti, kratka i trenutna neprijatnost pregleda i sl. blokira incijativu i dovodi do pasivnog odlaganja odlaska na važan ginekološki pregled. Protiv iracionalnih uverenja i strahova se možemo boriti samo racionalnim odlukama i konkretnim, funkcionalnim akcijama“, ističe Matović.
Ona navodi da je zdravlje najveća vrijednost koja se mora čuvati i njegovati.
„Ne postoji bilo što u našem životu na što ne možemo uticati sopstvenom snagom i voljom ka izlječenju, samo je zdrav pristup svim sferama života od presudnog značaja za nas kao pojedince. Nema toga što ne možemo promijeniti u sebi i na sebi, samo moramo raditi na toj percepciji“, kaže naša sagovornica.
Posljedice loših komentara
Nasilje i loši komentari mogu da imaju mnogobrojne posljedice po ženu, pogotovo u periodu trudnoće, objašnjava psihološkinja Ana Kulić.
„Tijelo se tada mijenja, ali i psiha. Žene se pripremaju za novu ulogu i normalno je da imaju različite misli i emocije povodom toga, pri čemu je emocija straha najčešće najdominantnija. Nasilje u ovom periodu može dovesti do mnogobrojnih posljedica, neadekvatna afektivna vezanost izmedju majke i djeteta usled traumatskog iskustva prilikom porođaja, nisko samopouzdanje i samopoštovanje, izražen osjećaj bespomoćnosti, osjećaj bezvrijednosti, neadekvatni osjećaj krivice pa sve do suicidalnih misli“, ističe Kulić.
Ona navodi da žena usljed ovakvih događaja može donijeti odluku da su trudnoća i porođaj traumatska iskustva, zbog čega ne želi da ima više djece.
„U našoj kulturi je naglašeno kako je materinstvo najljepša i najpoželjnija stvar u životu svake žene, tako da se negativne strane ovih događaja prećutkuju, jer nije socijalno poželjno pričati o negativnim iskustvima vezanim za period trudnoće i porođaja. Ono što žene jesu saopštavale na susretima jeste da su doktori neosjetljivi na fazu u kojoj se nalaze, da nijesu empatični i slično“, dodaje naša sagovornica.
Ona navodi da je veoma važno da se traumatično iskustvo podijeli sa porodicom, bliskim ljudima ili stručnim licem.
„Sistem podrške je neophodan u ovim situacijama. Važno je obraditi traumu kako bi osoba mogla da krene dalje. Ostajući zaglavljen u traumi može samo još više da pogorša posljedice koje nastaju. Ispričaj kako bi ozdravila“, zaključuje Kulić..
