Izvor
"U posljednjih 20.000 godina, prosječni volumen muškog mozga se smanjio sa 1.500 na 1.350 kubnih centimetara, čime je izgubljen dio mozga veličine teniske loptice. Ženski mozak se smanjio u istoj mjeri", napisala je naučnica Kathleen McAuliffe u članku koji je objavljen u magazinu "Discover".
Mozak manji ali efikasniji: Ona se osvrnula i na komentare dr. Johna Hawksa, antropologa sa Univerziteta Winsconsin, koji tvrdi da smanjenje veličine mozga ne mora negativno uticati na inteligenciju. Neki paleontolozi se slažu sa njegovom teorijom koja kaže da je ljudski mozak postao manji, ali efikasniji. Drugi vjeruju da čovjek postaje sve manje inteligentan.
Razne teorije su pokušale objasniti misteriju smanjenja mozga. Jedna kaže da je veliki mozak, odnosno glava, bila potrebna za preživljavanje mlađeg paleolita, u kojem su ljudi bili primorani na aktivnosti u veoma hladnim uslovima.
Druga teorija kaže da su se lobanje razvijale tako da čovjek može da žvaće hranu koju ulovi, kao što su zečevi, irvasi i lisice.
Kako je došlo vrijeme hrane koju je lako jesti, ljudske lobanje su prestale da rastu, tvrde pristalice ove teorije. Drugi eksperti su rekli da su zbog velike smrtnosti dojenčadi samo najjači preživjeli, te da su upravo oni imali velike lobanje. Kada je smrtnost dojenčadi doživjela svoj pad, ljudske lobanje su se počele smanjivati, baš kao i mozak.
Prilagođavanje društvenim okolnostima: Nedavno istraživanje koje su proveli naučnici David Geary i Drew Bailey sa UniverzitetaMissouri
Hawks vjeruje da smanjenje veličine mozga pokazuje da ljudi postaju inteligentniji. On kaže da mozak koristi 20 posto energije cijelog organizma. Veći mozak zahtijeva više energije i sporije se razvija. Hawks tvrdi da je povećanje ljudske populacije u prošlosti između 20.000 i 10.000 godina dovelo do neobičnih ali korisnih mutacija mozga koje su dovele do povećanja kapaciteta.
Čini se da bi se veličina mozga mogla ponovo povećati, a to tvrdi naučnik Richard Jantz sa UniverzitetaTennessee
Mozak manji ali efikasniji: Ona se osvrnula i na komentare dr. Johna Hawksa, antropologa sa Univerziteta Winsconsin, koji tvrdi da smanjenje veličine mozga ne mora negativno uticati na inteligenciju. Neki paleontolozi se slažu sa njegovom teorijom koja kaže da je ljudski mozak postao manji, ali efikasniji. Drugi vjeruju da čovjek postaje sve manje inteligentan.
Razne teorije su pokušale objasniti misteriju smanjenja mozga. Jedna kaže da je veliki mozak, odnosno glava, bila potrebna za preživljavanje mlađeg paleolita, u kojem su ljudi bili primorani na aktivnosti u veoma hladnim uslovima.Druga teorija kaže da su se lobanje razvijale tako da čovjek može da žvaće hranu koju ulovi, kao što su zečevi, irvasi i lisice.
Kako je došlo vrijeme hrane koju je lako jesti, ljudske lobanje su prestale da rastu, tvrde pristalice ove teorije. Drugi eksperti su rekli da su zbog velike smrtnosti dojenčadi samo najjači preživjeli, te da su upravo oni imali velike lobanje. Kada je smrtnost dojenčadi doživjela svoj pad, ljudske lobanje su se počele smanjivati, baš kao i mozak.
Prilagođavanje društvenim okolnostima: Nedavno istraživanje koje su proveli naučnici David Geary i Drew Bailey sa Univerziteta
Hawks vjeruje da smanjenje veličine mozga pokazuje da ljudi postaju inteligentniji. On kaže da mozak koristi 20 posto energije cijelog organizma. Veći mozak zahtijeva više energije i sporije se razvija. Hawks tvrdi da je povećanje ljudske populacije u prošlosti između 20.000 i 10.000 godina dovelo do neobičnih ali korisnih mutacija mozga koje su dovele do povećanja kapaciteta.Čini se da bi se veličina mozga mogla ponovo povećati, a to tvrdi naučnik Richard Jantz sa Univerziteta
Sarajevo-x.com
