Crnu Goru u narednom periodu očekuje snažan investicioni ciklus, a Evropska investiciona banka (EIB) već je najavila više od 250 miliona eura novih ulaganja u saobraćaj, zdravstvo i privatni sektor. Predstavnik EIB-a za Crnu Goru Davor Kunc za Standard je ocijenio da evropski put zemlje može dodatno otvoriti prostor za investicije, razvoj privrede i dugoročno, viši životni standard građana.
Od modernizacije željeznice i ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, preko podrške malim i srednjim preduzećima, do zelene tranzicije i pripreme za pristupanje Jedinstvenom tržištu EU – evropske finansijske institucije sve snažnije učestvuju u razvoju crnogorske ekonomije.
Kunc za Standard govori o tome šta građani mogu očekivati od novih ulaganja EIB-a, koliko je Crna Gora danas atraktivna za strane investitore, ali i šta mora dodatno unaprijediti kako bi kapital bio usmjeren u produktivne sektore.
Važan segment razgovora posvećen je zelenoj tranziciji, energetskoj bezbjednosti, infrastrukturnim projektima i potencijalnim koristima članstva u Evropskoj uniji, uključujući veći pristup evropskim fondovima i tržištu. U tom kontekstu, Kunc poručuje da članstvo samo po sebi neće automatski donijeti koristi, već da je ključno već sada pripremati kvalitetne projekte, jačati institucije i osposobljavati kompanije za nove mogućnosti.
Investicije, zelena tranzicija i evropsko tržište
EIB je najavila veliki investicioni ciklus u Crnoj Gori u 2026. godini, uključujući ulaganja u transport, zdravstvo i privatni sektor. Koje konkretne koristi će građani imati od ovih ulaganja i koliko brzo se takve investicije mogu odraziti na kvalitetnije javne usluge i viši životni standard?
Kunc: Tokom posjete predsjednice Evropske investicione banke (EIB) Nadie Calviño Crnoj Gori u maju ove godine najavljene su nove investicije vrijedne više od 250 miliona eura, usmjerene na saobraćaj, zdravstvo i razvoj privatnog sektora.
Jedan od vodećih projekata potpisanih 2026. godine jeste modernizacija željezničke dionice Bar–Golubovci, koja predstavlja dio strateškog koridora koji povezuje Luku Bar sa Beogradom i Centralnom Evropom. Nakon završetka modernizacije, unaprijeđena pruga opsluživaće oko 1,3 miliona putnika i omogućiti prevoz 1,85 miliona tona tereta godišnje, čime će putovanja postati brža, bezbjednija i pouzdanija.
Takođe smo potpisali kreditnu liniju u iznosu od 50 miliona eura sa Razvojnom bankom Crne Gore, kako bismo pomogli malim i srednjim preduzećima da ulažu u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost. U oblasti zdravstva investicioni paket vrijedan 27 miliona eura omogućiće modernizaciju više od 30 domova zdravlja i javnih bolnica savremenom dijagnostičkom opremom, čime će se poboljšati pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i ojačati prevencija bolesti.
Ove investicije donijeće vidljiva poboljšanja u svakodnevnom životu građana i pomoći preduzećima da se razvijaju i ostanu konkurentna, posebno u kontekstu sve izraženijih klimatskih rizika i regulatornih zahtjeva. U narednom periodu EIB priprema i nove investicije u Crnoj Gori, uz podršku EU, radi unaprjeđenja vodosnabdijevanja i usluga odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda, rekonstrukcije škola i obnove glavnih saobraćajnica na sjeveru, kao i za obilaznicu oko Podgorice, sljedeću prioritetnu dionicu auto-puta Bar–Boljare.
Kako biste ocijenili investicioni ambijent Crne Gore u poređenju sa drugim zemljama u regionu? Koje su glavne prednosti zemlje i gdje još postoji prostor za poboljšanje kako bi se privuklo više investicija i stvorilo više mogućnosti za domaća preduzeća?
Kunc: Crna Gora je postala jedna od najatraktivnijih investicionih destinacija na Zapadnom Balkanu zahvaljujući stabilnom napretku ka članstvu u EU, reformama i rastućem povjerenju investitora u evropsku budućnost zemlje. Usklađivanje sa EU za investitore znači veću regulatornu stabilnost, snažnije institucije i manji dugoročni rizik. Drugim riječima, ulaganja postaju predvidljivija. Kako Crna Gora bude napredovala na svom evropskom putu, očekuje se dalji rast investicija.
U 2024. godini neto strane direktne investicije (SDI) dostigle su 7,2% BDP-a, čime se Crna Gora po ovom pokazatelju svrstala među najuspješnije ekonomije Zapadnog Balkana. U prvih deset mjeseci 2025. godine ukupan priliv SDI iznosio je 790 miliona eura, dok je odliv iznosio 374 miliona eura. Interesovanje investitora i dalje je snažno, podstaknuto napretkom Crne Gore u procesu pristupanja EU, korišćenjem eura i njenim strateškim položajem.
Atraktivnost Crne Gore kao investicione destinacije dodatno je ojačana njenim pristupanjem incijativi SEPA 2025. godine, u okviru Plana rasta EU. Tokom prvih šest mjeseci nakon pristupanja, naknade za prekogranična plaćanja smanjene su za oko 92%, što je građanima i preduzećima donijelo uštede od 3,8 miliona eura. Očekuje se da godišnje uštede premaše 14 miliona eura.
Sada je izazov obezbijediti investicije koje stvaraju trajnu ekonomsku vrijednost. Crna Gora treba da usmjeri više kapitala u produktivne sektore koji podstiču konkurentnost, inovacije i izvoz. Dalje unaprjeđenje poslovnog ambijenta kroz brže procedure izdavanja dozvola, efikasniju i digitalizovaniju javnu upravu, veću regulatornu predvidljivost i jačanje institucionalnih kapaciteta pomoglo bi punom iskorišćenju potencijala.
Ljudski kapital predstavlja jedan od ključnih pokretača investicionih tokova, a EIB finansira projekte u sektoru obrazovanja kako bi pomogla Crnoj Gori da razvije vještine i kompetencije potrebne za budućnost, te dodatno poveća svoju privlačnost za investitore.
Iskustvo susjednih država članica EU pokazuje da pristupanje Uniji obično donosi dodatni podsticaj stranim investicijama kroz smanjenje političkih i regulatornih rizika. Međutim, dugoročni uspjeh zavisi od sposobnosti zemlje da poveća produktivnost, podstakne inovacije i stvori konkurentno poslovno okruženje.
Crna Gora već koristi evropske finansijske instrumente iako još nije članica EU. Koje konkretne koristi građani trenutno imaju od saradnje sa EIB-om i drugim evropskim institucijama i koje od tih koristi možda nijesu dovoljno vidljive javnosti?
Kunc: Crna Gora i njeni građani već osjećaju brojne pozitivne promjene, čak i prije članstva. Zahvaljujući investicijama EU, građani imaju koristi od boljih i bezbjednijih puteva, modernizovanih željeznica, unaprijeđenih škola i zdravstvenih ustanova, kao i većih mogućnosti za zapošljavanje i razvoj poslovanja.
Istovremeno, vodimo računa da se u svim našim projektima primjenjuju standardi EU u oblasti zaštite životne sredine, klime i socijalnih pitanja. Time stvaramo dugoročne pozitivne efekte i ubrzavamo približavanje EU.
Podrška EIB-a takođe pomaže u pripremi ekonomije za učešće na evropskom jedinstvenom tržištu. Promovisanjem transparentnih i konkurentnih postupaka javnih nabavki, jačanjem kapaciteta lokalnih timova za sprovođenje projekata i podrškom regulatornom usklađivanju doprinosimo stvaranju predvidljivijeg i povoljnijeg poslovnog okruženja.
Kada je privatni sektor u pitanju, Grupacija EIB obezbjeđuje ciljano finansiranje, garancije EU i savjetodavne usluge kako bi kompanijama omogućila da rastu, inoviraju i prilagođavaju se zahtjevima tržišta. Kompanije koje se na vrijeme prilagode pravilima EU mogu steći konkurentsku prednost i proširiti svoje poslovne mogućnosti.
Koliko je zelena tranzicija važna za EIB u Crnoj Gori i koje projekte ili oblasti ulaganja možemo očekivati u narednom periodu? Kako će ulaganja u energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i zaštitu životne sredine uticati na svakodnevni život građana?
Kunc: U svijetu sve češćih energetskih šokova i rastućih klimatskih rizika, zelena tranzicija postala je pitanje energetske bezbjednosti, stabilnosti i ekonomske otpornosti. Za građane ona znači manju potrošnju energije, pouzdanije snabdijevanje energijom i zdraviju životnu sredinu. Preduzećima donosi niže operativne troškove, veću konkurentnost i bolju pripremljenost za zahtjeve EU, kao što je CBAM.
Crna Gora je već u dobroj poziciji zahvaljujući značajnom oslanjanju na hidroenergiju i napretku u usklađivanju sa zakonodavstvom EU. Sljedeći korak je diversifikacija izvora energije, modernizacija elektroenergetske mreže, unaprjeđenje energetske efikasnosti i postepeno smanjenje zavisnosti od uglja. Aktivno razmatramo mogućnosti finansiranja ovakvih projekata u zemlji.
Pored projekata u javnom sektoru, EIB podržava preduzeća u finansiranju projekata obnovljive energije i energetske efikasnosti putem kreditnih linija i fondova. Na primjer, EIB finansira projekat vjetroelektrane Bijela u Crnoj Gori preko fonda Alcazar Energy Partners II. Takođe, sprovodimo novu kreditnu liniju od 50 miliona eura sa Razvojnom bankom Crne Gore, namijenjenu ulaganjima malih i srednjih preduzeća u čistu energiju. EPCG je takođe koristila kredit od 10 miliona eura za solarne elektrane, a koji je omogućen i kroz finansiranje EIB-a Razvojnoj banci Crne Gore.
U sektoru zaštite životne sredine EU je zajedno sa EIB-om jedan od ključnih dugoročnih partnera Crne Gore. Od 2006. godine EIB je ovom sektoru obezbijedila 116 miliona eura, od čega 57 miliona eura kroz kredite i 59 miliona eura kroz grantove EU u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, uz tehničku pomoć za pripremu i realizaciju projekata. Kroz Program vodosnabdijevanja i sanitacije u Crnoj Gori, podržavamo izgradnju i modernizaciju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kanalizacionih mreža i sistema vodosnabdijevanja u deset opština: Andrijevica, Bijelo Polje, Cetinje, Kolašin, Mojkovac, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Rožaje i Ulcinj. Ovi projekti će unaprijediti usluge vodosnabdijevanja i sanitacije za oko 200.000 ljudi.
U narednom periodu EIB razmatra mogućnost da pokrene Instrument za inovacije i zelenu transformaciju u Crnoj Gori, koji kombinuje kredite, grantove EU i tehničku pomoć za finansirenje inovativnih, digitalnih i održivih proizvoda, usluga, procesa i projekata u privatnom sektoru. Takođe nastojimo da ojačamo finansijski sektor kroz naš program Ozelenjavanje finansijskih sistema kroz podršku centralnoj i lokalnim bankama u primjeni zelene taksonomije EU i okvira za upravljanje klimatskim rizicima.
Kada Crna Gora postane članica Evropske unije, šta će se suštinski promijeniti za građane i preduzeća kada je riječ o pristupu fondovima EU, investicijama i Jedinstvenom tržištu? Koje konkretne koristi biste izdvojili kao najvažnije?
Kunc: Članstvo zemlje u EU moglo bi donijeti suštinske promjene za njenu ekonomiju. Ono bi omogućilo znatno veći pristup fondovima EU, na šta već ukazuje predloženih 3,2 milijarde eura namijenjenih Crnoj Gori u budžetu EU za period 2028–2034. Pored toga, EIB će sredstva iz budžeta EU dopunjavati svojim kreditima, garancijama i drugim finansijskim instrumentima, dok će crnogorske kompanije imati pun pristup najvećem jedinstvenom tržištu na svijetu.
Za preduzeća će to značiti i lakši pristup svim raspoloživim finansijskim instrumentima EU koji im mogu pomoći da povećaju izvoz, inoviraju i rastu. Kompanije će moći da posluju prema istim pravilima kao i širom EU, što će olakšati privlačenje poslovnih partnera i investicija.
Za građane će to vremenom značiti bolju infrastrukturu, kvalitetnije javne usluge i, dugoročno, viši životni standard. Iskustvo Hrvatske pokazuje taj potencijal: od pristupanja EU, njen BDP po glavi stanovnika porastao je sa oko 60% na više od 75% prosjeka EU.
Međutim, korist neće doći ni automatski ni odmah. Sada je ključno nastaviti sa pripremom kvalitetnih projekata, jačanjem institucija i pružanjem podrške kompanijama u prilagođavanju standardima EU, kako bi Crna Gora u najvećoj mogućoj mjeri iskoristila predstojeće mogućnosti. Ulaganja u stratešku infrastrukturu, čistu energiju i digitalizaciju mogu dodatno ojačati dugoročni privredni rast.
Kao banka EU, a time uskoro i banka Crne Gore, EIB pomaže zemlji da se pripremi za pristupanje kroz ulaganja u infrastrukturu i razvoj vještina, kao i kroz podršku lokalnim partnerima i preduzećima u jačanju kapaciteta za pristup i korišćenje sredstava iz fondova EU.
