Kultura
  • Portal Analitika/
  • Kultura /
  • Ko su danas naša božanstva: Premijera Krležinog "Mikelanđela Buonаrotija" 25. jula na tivatskim Purgatorijama

Prva koprodukcija Centra za kulturu Tivat sa zagrebačkim pozorištem Gavella

Ko su danas naša božanstva: Premijera Krležinog "Mikelanđela Buonаrotija" 25. jula na tivatskim Purgatorijama

Predstava u režiji Dražena Ferenčine donosi savremeno čitanje djela o sukobu umjetnosti, moći i društvenih očekivanja, uz Momčila Otaševića u naslovnoj ulozi, rečeno na konferenciji za novinare

Ko su danas naša božanstva: Premijera Krležinog "Mikelanđela Buonаrotija" 25. jula na tivatskim Purgatorijama Foto: Agencija CGNews
Portal AnalitikaIzvor

Premijera predstave „Mikelanđelo Buonаroti“, prema tekstu Miroslava Krleže, u režiji i adaptaciji Dražena Ferenčine, odigraće se 25. jula u 21:30 sati na Ljetnjoj pozornici u Tivtu u sklopu ovogodišnjeg Festivala mediteranskog teatra Purgatorije.

Iz Agencije CGNews su saopštili da je riječ o 45. pozorišnoj produkciji Centra za kulturu Tivat i prvoj koprodukciji sa zagrebačkim Gradskim dramskim pozorištem “Gavella”, jednom od najuglednijih pozorišta u regionu.

Direktor Centra za kulturu Tivat Goran Božović istakao je da ova saradnja ima višestruki značaj.

“Ovo predstavlja svojevrsnu potvrdu kvaliteta rada Centra za kulturu Tivat, što nas čini poželjnim partnerom i za najveća pozorišta regiona“, rekao je Božović.

Podsjetio je da Centar za kulturu Tivat kontinuirano razvija sopstvenu produkciju, njegujući istovremeno saradnju sa umjetnicima iz Crne Gore, među kojima posebno mjesto zauzima Momčilo Otašević, kojem je povjerena naslovna uloga.

Božović je naglasio da predstava otvara univerzalna pitanja odnosa pojedinca i sistema, slobode stvaranja, umjetničke odgovornosti i društvene uloge umjetnosti.

„Kada umjetnik ostane bez riječi i bez prava glasa, ubrzo bez glasa ostaju i zajednica i društvo. Zato su ova pitanja jednako važna danas kao i u vrijeme kada je Krleža pisao svoj komad“, poručio je Božović.

Reditelj i autor adaptacije Dražen Ferenčina ocijenio je da koprodukcija predstavlja mnogo više od zajedničkog finansiranja.

„Koprodukcija je dijeljenje ideja, odgovornosti i umjetničke vizije. Gavella je pronašla izuzetnog partnera u Centru za kulturu Tivat, koji je posljednjih godina postao nezaobilazan dio regionalne pozorišne scene“, rekao je Ferenčina.

Govoreći o predstavi, naglasio je da Krležin Mikelanđelo nije istorijska rekonstrukcija, već priča o umjetniku rastrzanom između stvaralačke slobode, egzistencije i pritiska društva.

„Ko su danas naša božanstva? Umjesto crkava i spomenika gradimo političke mitove, digitalne identitete i selebritije. Upravo zato Krležin tekst danas zvuči izuzetno savremeno“, kazao je Ferenčina.

On smatra da je pozorište ostalo jedan od rijetkih prostora u kojem čovjek i dalje neposredno stoji naspram čovjeka.

„Nema ekrana, nema algoritama, nema montaže. To je prostor potrage za istinom i umjetnošću“, istakao je reditelj.

Naslovnu ulogu tumači Momčilo Otašević, koji je priznao da je tokom rada na predstavi shvatio koliko su Michelangelove dileme bliske savremenom umjetniku.

„Mikelanđelo se bori sa svojim demonima i egzistencijom, a mi danas često vodimo iste borbe. Zato je ovaj komad za mene postao gotovo ličan“, rekao je Otašević.

Glumac Filip Šovagović, koji igra više uloga, među kojima i papu Julija II, istakao je da ga je posebno fascinirao odnos umjetnika i autoriteta.

„Rat između umjetnikovih želja i onoga što društvo od njega očekuje ostaje jednako snažan i danas“, kazao je Šovagović.

Glumica Mada Peršić otkrila je da je zbog ovog projekta prekinula porodiljsko odsustvo.

„Znala sam da će ovo biti poseban projekat čim su me pozvali Dražen Ferenčina i Goran Božović. Kada sam upoznala cijelu ekipu, bilo je jasno da sam donijela pravu odluku“, rekla je Peršić, koja u predstavi tumači više ženskih arhetipova iz Mikelanđelovog života.

Glumac Domagoj Janković, koji igra Mikelanđelovog unutrašnjeg demona i svojevrsnog meštra ceremonije, smatra da predstava govori svakom čovjeku koji se bavi stvaralaštvom.

„Svako ko stvara poznaje unutrašnje demone i pitanja da li vrijedi nastaviti. Zato je Krležin tekst i danas toliko snažan“, rekao je Janković.

Autorka muzike Irena Popović Dragović istakla je da je najveći izazov bio pronaći savremeni muzički izraz za Krležin filozofski tekst.

„Muzika nije ilustracija, već ravnopravan dio predstave. Ona Mikelanđela izvlači iz patosa i postaje vjetar u leđa njegovoj unutrašnjoj borbi“, kazala je Popović Dragović.

Nakon premijere predstava će započeti svoj regionalni život, a prva stanica biće upravo matična scena Gradskog dramskog kazališta Gavella u Zagrebu.

Portal Analitika