Prema riječima profesora Longinovića, dvostruki teret najbolje označava nasljeđe pisca sa evropske periferije kome su osobenost i književni izražaj ograničeni stalnim pritiskom masovne psihologije. Sa jedne strane, on bi da sebe vidi kao glas masovne prošlosti i budućnosti svoje malo poznate književne tradicije, dok sa druge mora da ispoštuje sve mislioce lokalne političke mitologije i istorijske moći.
“Kiš je odlaskom sa Cetinja i iz Beograda stalno pokušavao da se riješi tog tereta I uključio u tokove koji bi ga učinili vidljivim u svijetu van granica Balkana. Tako su njegovi književni koraci uvijek bili obilježeni poetikom bjekstva od mrtvog konja i klavira kako bi svoje pisanje uključio u tokove tadašnje svjetske književnosti”, kaže Longinović.
Srednja Evropa je prema Kišu uvijek bila utopijski projekat zasnovan na raznolikosti tradicija i kultura koje su se miješale na istorijskim teritorijama nekadašnjeg Habsburškog carstva.
“Kiš je smatrao da je od oca Eduarda Kiša naslijedio ono što je smatrao prokletstvom jevrejskog naroda, ludilo pojedinca u borbi protiv talasa masovnih istrebljenja, ali sklonost ka stvaranju velikih sistema poput očevog univerzalnog reda vožnje. Taj dio nasljeđa se može lako prošpisati srednjoevropskom senzibilitetu da se domen hipertrofiranog intelekta susrijeće sa svojim granicama u jeziku I moći”, kaže Longinović.
Govoreći o tome kako ga je okupirala poetika dokumentarnog u Grobnici za Borisa Davidoviča, Kiš je govorio o godinama na Cetinju i majci sa čijom porodicom je tamo odrastao.
“Stav Milice Dragičević da više neće čitati knjige koje su izmišljene, jer kakve koristi ima od snivanja na javi, uticalo je na njega da prigrli Borhesovu poetiku krivotvorene dokumentarnosti. To se može povezati sa svakodnevnim životom balkanskog narodnog čovjeka prinuđenog da zbog svog teškog rada ne dangubi u jurnjavi za vetrenjačama i lažnim prorocima”, kazao je Longinović.
“ Iako je ova dihotomija između srednje Evrope i Balkana u krajnjem slučaju nategnuta, Kišovo književno izvorište prije nego što je počelo da se bavi pisanjem može se locirati upravo u stalnom variranju ova dva poetska stava od krajnjeg predavanja fantastici svakodnevnog života do razbijanja uvjerenja u bilo koju verziju stvarnosti”, zaključio je profesor.
U spomen na Danila Kiša FCJK će 22. februara objaviti predavanje prof. dr Džona Koksa
