Središnji dio predstave Čarobni brijeg, “Valpurgina noć”, u režiji Mirka Radonjića i produkciji Dramskog studija Prazan prostor, festivala KotorArt i Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, premijerno će biti odigran u srijedu, 23. jula, u 21 sat, u Centru za kulturu “Nikola Đurković” u Kotoru.
Ova pozorišna produkcija zasnovana je na motivima istoimenog romana Tomasa Mana i donosi muzičko-scenski triptih, čiji se centralni dio, Valpurgina noć, izvodi kao svojevrsna pretpremijera.
Predstava istražuje složenost ljudskog postojanja u vremenu krize, gdje bolest i smrt ne predstavljaju suočenje, već poziv na hedonističko bjekstvo.
Igraju Ilija Gajević, Aleksandar Gavranić, Slaviša Grubiša, Kristijan Blečić, Jelena Laban, Bogdana Kostić i Ivan Bezmarević. Dramaturgiju potpisuju Milana Matejić i Kata Gyarmati, kompozitorka je Nina Perović, kostimografkinja Lina Leković, scenografkinja Smiljka Šeparović, izvršna producentkinja Marija Backović, a asistentkinja na projektu Anja Kečalović.
“Tomas Man smješta svoj roman “Čarobni brijeg” u sanatorijum za plućne bolesti, analizirajući lepezu najrazličitijih karaktera. Predstava Čarobni brijeg nastaje kao jednogodišnji istraživački projekat koji se oslanja na teme i motive čuvenog Manovog romana i nastoji da formuliše odgovore na pitanja vezana za odnos čovjeka i vremena, te pojedinca i epohe u kojoj i koju živi. Osmišljena kao žanrovski raznorodan triptih, u svakom od svojih djelova obrađuje jedan od tematskih korpusa Manovog djela”, kazao je reditelj Radonjić.
Valpurgina noć je, kako naglašava, muzičko-scensko djelo koje tematizuje karnevalsku prozaičnost života.
“Bolest i blizina smrti u ovom slučaju nemaju potencijal suočenja, već su prije misao koju pošto-poto treba odagnati, te fraza “živjeti život punim plućima” postaje svojevrsan modus vivendi. No sloboda koju daju karnevalska maska i ultimativno prepuštanje užitku ipak ne uspijevaju da sakriju fakat da je plućno krilo crvotočno. Na fragmentima Manove fabule, sa muzičkom reminiscensijom na simfonijsku poemu Poslijepodne jednog fauna Kloda Debisija realizovanu kroz kombinaciju live elektronike, limenih duvača i udaraljki, gradimo narativ o svečarskom i pogubnom hedonizmu naše civilizacije”, ističe Radonjić.
