„Gledajući iz perspektive inostranog filologa koji prati situaciju u Crnoj Gori, moram reći da je, uprkos shvatanju napetog političkog stanja, potpuno nevjerovatno da određene političke grupacije ponovo počinju s napadima na cetinjski FCJK“, poručio je cijenjeni hrvatski lingvista i profesor Sveučilišta u Zagrebu Mate Kapović.
Za Portal Analitika on je komentarisao najnoviji u nizu napada na Fakultet za crnogorski jezik i književnost, koji je ovoga puta plod propagandnog teksta koji je u subotu objavljen u dnevnom listu Vijesti.
„Jasno je da se nekome ne moraju svidjeti svi stavovi profesorâ FCJK, no oni na njih imaju apsolutno pravo, a svakodnevnu politiku ne bi trebalo miješati sa strukom. To jest, čak i ako se s nekim ne slažemo politički, trebalo bi se pokušati biti objektivan i odmjeren kad govorimo o stvarima struke“, naglašava Kapović.
Pogotovo je, kako ističe, bizarno da se u zemlji koja se zove Crna Gora napada „najpoznatiji i najprepoznatljiviji fakultet koji se bavi istoimenim jezikom i književnošću“.
„Ono što mogu, kao neko ko se, među ostalim, bavi slavistikom, a ponajviše južnom slavistikom, reći jeste to da je FCJK jedina visokoškolska i naučna ustanova u Crnoj Gori koja je prepoznatljiva izvan granicâ same Crne Gore. Sviđalo se to kome ili ne, osim FCJK-a vani, u inostranstvu, u Crnoj Gori, što se tiče filologije, ne postoji ama baš ništa“, kategoričan je Kapović.
Poručuje i da to nije samo njegovo mišljenje već je to jednostavno činjenica.
„Pitate li bilo koga u Hrvatskoj za crnogorsku slavistiku i filologiju, svi će znati za FCJK i Cetinje, a za druge eventualne fakultete će tek moći nagađati jer oni nemaju nikakve vidljivosti van Crne Gore, niti se, kad je riječ o jeziku, bave ičime što bi ikome izvan Crne Gore moglo biti zanimljivo ili, uostalom, prihvatljivo. To ne vrijedi samo za Hrvatsku nego i za praktički sve druge zemlje“, ukazuje Kapović.
1
Podsjeća i na to FCJK ima više naučno vrlo aktivnih profesora koji predaju, dolaze i izlažu na skupovima, objavljuju radove i izdaju knjige.
„Neopravdano napadani Adnan Čirgić, na primjer, ima iza sebe ogroman broj radova i knjigâ, kakvim se rijetko ko može pohvaliti, a jedna mu je knjiga, o crnogorskoj dijalektologiji, čak prevedena i na engleski, što nikako nije mala stvar, ni za njega ni za Crnu Goru“, ocjenjuje Kapović.
Sagovornik Analitike ukazuje i da FCJK ima vrlo razvijenu izdavačku djelatnost i da je „objavio, preveo i reizdao golem broj vrlo vrijednih knjiga, koje se upotrebljavaju i izvan Crne Gore“.
„FCJK takođe objavljuje i časopise, u koje radove šalju i filolozi iz inostrantva, a takođe je i vrlo aktivan u organiziovnju naučnih skupova. Upravo je veliki trud FCJK-a zaslužan za prepoznatost montenegristike u slavističkom svijetu i mogućnost uklapanja vrijedne građe i podataka s crnogorskoga područja u opšteslavistički bazen znanja“, podvlači Kapović.
Zaista je, ističe on, neobično da to ikome u Crnoj Gori, bez obzira na političke stavove i nacionalnu opredijeljenost, može smetati.
„Potencijalno zatvaranje FCJK-a bi za crnogorsku filologiju, ako je takva strahota uopšte zamisliva, značilo praktički i njenu smrt. To bi bio varvarski čin i rezultat najnižih političkih strasti nepojmljiv u civilizovanom svijetu“, kategoričan je sagovornik Analitike.
Ipak, kaže da je uvjeren da je tako nešto, uprkos besramnim napadima na FCJK, nemoguće.
„Onima kojima iz bilo kojih razloga FCJK smeta, uputio bih na to da ih probaju prestići u naučnom djelovanju, ako mogu, umjesto da se bave bijednim birokratskim spletkarenjem, uništavajući tako praktički jedinu vrijednu društveno-humanističku ustanovu u Crnoj Gori“, zaključio je Kapović.
