Nekima se sreća osmijehne, pa je i dožive, dok se drugima na tom putu prepriječe razne životne okolnosti i nametnu nešto drugo. I dok su brojni razlozi zašto neko doživi ovo, a neko drugi ono, za mlade Rome i Egipćane uz sve to postoji dodatna prepreka, a to su ugovoreni brakovi. Tradicija da roditelji ili rođaci ugovore brak djevojčici u romskoj i egipćanskoj zajednici i dalje postoji. Istina, ređe nego ranije, ali i dalje budućnost djece bude stvar dogovora odraslih.
Kako to izgleda kada djetinjstvo prekine jedna odluka starijih? Kako se boriti sa tim i kako prihvatiti? Šta je rješenje? Mnoga su pitanja, a odgovora malo.
Neki su se spasili iz kandži prevaziđene tradicije, međutim traumatično iskustvo ostavlja posljedice, pa žrtve ugovorenog braka ne žele javno da govore o tome i otkriju svoj identitet.
„Do braka je došlo kada su se neki ljudi raspitali za mene. Kada se sve to desilo najteže mi je bilo što sam bila mlada i nijesam bila kod roditelja. Teško sam se nosila sa tim i što što nisam doživjela ljubav od svoje porodice. Izgubila sam društvo, svoj život, zdravlje, snagu jer sam se mnogo mučila i mnogo patila kroz život“, kaže J.H, koja ipak ne želi da oktirje svoje puno ime i prezime.
No, na njenu sreću, život je ipak imao druge planove za nju, pa u takvom braku nije dugo ostala.
„Neko je prijavio slučaj, porodica u kojoj sam bila je htjela to da sakrije ali je došla policija, rekli su mi da se spremim i pođem sa njima. U sebi sam se molila da me odvedu,“ sjeća se J.H.
Odlazak i sprečavanje ugovorenog braka je samo jedan i prvi korak u pomoći djetetu. Narušeno djetinjstvo niko ne može popraviti, a tek predstoji borba sa brojnim posljedicama: težak fizički rad kojem su izložene mlade djevojke, izloženost psihičkom, fizičkom, emocionalnom i ekonomskom nasilju od strane porodice u kojoj zasnivaju bračnu zajednicu, rana trudnoća, uskraćeno pravo na obrazovanje, loš zdravstveni status mladih majki, bez prava na odlučivanje kada će i koliki broj djece roditi.
Do sada je spriječeno 125 slučajeva dječijih ugovorenih brakova, prema podacima Centra za romske incijative. Više od deceniju, ta organizacija se pori protiv ovakvog običaja. Osim tradicije, u samoj zajednici opstaju mnogi uzroci ove prakse.
„Uzročnici ove pojave su neupisivanje u školu i rano napuštanje obrazovnog sistema, siromaštvo koje stvara prepreke za dalje mogućnosti djeteta, a koje su ključne prilikom izbora načina života svakog čovjeka“, objašnjavaju iz Centra za romske inicijative.
Iako teško, J.H želi da govori o svom iskustvu, želi da mlade djevojčice znaju da nisu same i da imaju podršku. Njoj je ta misao pomogla i željela bi da toga budu svjesni svi ostali.
„Da u svakom trenutku postoje organizacije i institucije kojima mogu da se obrate za pomoć i da prijave dječji ugovoren brak“ kaže J.H.
Centar za romske inicijative više od deceniju se bori protiv dječijih ugovorenih brakova. U okviru programa „Odgovorno i solidarno: građani preuzimaju inicijativu“ Fond za aktivno građanstvo, zajedno sa partnerima Zračak nade i Aktivna zona, podržali su ih da sprovedu projekat i nastave da ostvaruju cilj i da zajednici Roma i Egipćana ukazuju na posljedice ugovorenih brakova. Program finansira Evropska unija, a kofinsiranje je obezbijedilo Ministarstvo javne uprave.
Poslije preživljenog negativnog iskustva, mlada Romkinja, kada sumira sve, kaže da bi joj pomoglo da se ranije izbori ili spriječi ugovoreni brak da je znala svoja prava. Zato nadležnima poručuje da je podrška institucija veoma važna, da ima više edukativnih radionica i razgovora sa mladima iz romske i egipćanske zajednice. Romi i Egipćani treba da znaju svoja prava i kako da ih ostvare. Život je borba i treba se boriti za to da bude što bolji. Zato J.H za svoje sunarodnike ima poruku.
„Da redovno pohađaju školu kako bi postali samostalni. Kao i da na vrijeme prijave dječji ugovoren brak kako bi na taj način spriječili posljedice koje nastaju i omogućili da jedna mlada djevojka ima bolji život i bolju budućnost.“
