Vršiocu dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor granične policije Milutinu Vasiljeviću mandat ističe narednih dana, a više dugogodišnjih službenika ovog sektora za Pobjedu kažu da bi „bila prava katastrofa da on ostane na čelu ove organizacione jedinice, jer je u njegovom jednogodišnjem mandatu kompletno urušen sistem nadzora državne granice na vodi“.
Pobjeda je nedavno pisala o problemima s kojima se suočava ovaj sektor, takođe, prenoseći svjedočenja dugogodišnjih službenika granične policije, ali je Vasiljević u reagovanju na taj tekst kategorično negirao njihove tvrdnje, konstatujući čak da je rad organizacione jedinice unaprijeđen i profesionalizovan od kada je on na njenom čelu.
Njegovo mišljenje, međutim, ne dijele službenici koji su se ponovo obratili Pobjedi, ističući da su prinuđeni na javno obraćanje, u strahu da će Vasiljević ostati na ovoj poziciji, što bi, prema njihovim riječima, „dovelo do nepopravljive štete“.
PRVI SARADNICI
Kategorični su da su njihove informacije u javnom interesu, ali zahtijevaju anonimnost u strahu od posljedica koje bi mogli da trpe, pogotovo u svjetlu činjenice „da novi ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na sve načine pokušava da sačuva kadrove svog prethodnika iz Ure Filipa Adžića“.
Komentarišući navode Vasiljevića iz njegovog reagovanja na naš prethodni tekst, kada je ustvrdio da su kriterijumi kojima se rukovodio prilikom predlaganja službenika za rukovodeće pozicije u Sektoru granične policije bili isključivo profesionalne kompetencije, stručnost, lični i profesionalni integritet i moral, poznavanje sistema granične bezbjednosti i mjerljivi rezultati, oni poručuju da to nije tačno.
"Njegovi prvi saradnici nikada „u granici“ nijesu pokrivali ozbiljne funkcije, nijesu rukovodili jedinicom i apsolutno nemaju mjerljive rezultate i nikada u životu nijesu uhapsili kriminalca", tvrde oni.
Čuvari Urinih kadrova: Aleksa Bečić i Danilo Šaranović
Kažu da je „Vasiljević, po nalogu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, za koordinatora svih graničnih poslova na graničnim prijelazima i državnoj granici na kopnu i moru postavio Velibora Vučinića, bivšeg vojnog intendanta, a Ivanu Rabrenović, profesoricu engleskog jezika, postavio je da se bavi pitanjima logistike, dok se operativom bavi Saša Babić“.
Jednog od Vasiljevićevih prvih saradnika čak optužuju da je tokom devedesetih godina „pratio i pokrivao tadašnji šverc cigara preko Jadranskog mora“.
"On je tadašnju Plovnu jedinicu opremio sa dvije potpuno nove jahte „sunseeker apache 45“, koje su kupljene u Velikoj Britaniji (koje su bile bez policijskih oznaka i nosila su imena „Dominata lM“ i „Dominata 11“). Bila je to prva i jedina policijska jedinica na svijetu koja je umjesto policijskih patrolnih čamaca kupovala luksuzne jahte", ističu sagovornici Pobjede.
NEISPRAVNA PLOVILA
Kategorični su i da nijesu tačne Vasiljevićeve tvrdnje da je stanje na vodenoj granici zadovoljavajuće i da Sektor posjeduje šest ispravnih plovila na Skadarskom jezeru, rijeci Bojani i Jadranskom moru.
"Situacija je posve drugačija. Granica prema Albaniji - nijedno od četiri službena plovila koja su dobijena USA donacijom na Skadarskom jezeru nije operativno, shodno čemu ne čudi nedavni napad krivolovaca na lovočuvare na jezeru. Na rijeci Bojani, takođe, duže vrijeme ne postoji operativno plovilo", kažu sagovornici Pobjede.
Na čitavoj morskoj granici, prema njihovim riječima, nalazi se samo jedno ispravno plovilo - presretač koji je lociran u Bokokotorskom zalivu.
"Postavlja se pitanje na osnovu kojih operativnih procjena se jedino operativno plovilo nalazi na potpuno drugoj strani parkirano kada glavne potencijalne prijetnje upravo dolaze sa juga iz pravca Otranta i Albanije duž balkanske pomorske rute, odnosno iz Luke Bar", dodaju oni.
Sagovornici Pobjede smatraju i da je greška što je „logističko održavanje plovila“ novi menadžment povjerio privatnoj kompaniji.
"Ukinuli su efikasan dvadesetogodišnji sistem servisiranja plovila sopstvenim kapacitetima, koji je od početka uspostavljen uz pomoć i finansiranje vlade SAD i kojim je ostvarena ogromna ušteda novčanih sredstava, jer cijena servisiranja plovila bila je samo kupovina rezervnih djelova, zato što naši službenici imaju sve potrebne alate i servisne licence", objašnjavaju oni.
Da je ova odluka loša kao potvrdu navode „neslavan ishod servisiranja u privatnom servisu prvog plovila - tromotornog presretača, dobijenog donacijom njemačke policije“ koji je, tvrde oni, nakon samo četiri sata operativne upotrebe doživio teške havarije na dva motora.
"S obzirom na to da je ovaj slučaj zataškan i sakriven od javnosti, automatski izaziva određenu dozu sumnje, jer sada nema plovila koje može da isplovi iz Ulcinja, Bara ili Budve. Postoji jedina mogućnost da na zadatak izađu plovila koja imaju brojne nedostatke, što bi vjerovatno i na njihovim motorima izazvalo brojne havarije", naglašavaju oni.
LOŠE OCJENE
Zbog svega što se dešava u graničnoj policiji, kažu sagovornici Pobjede, potpuno je realan i očekivan negativan izvještaj Fronteksa (Agencija za evropsku graničnu i obalsku stražu) u odnosu na saradnju s ovim sektorom Uprave policije.
"Dodatno se postavlja pitanje svrsishodnosti upotrebe letilica Fronteksa za osmatranje crnogorskog mora, jer je pitanje da li bi Crna Gora imala kapaciteta da reaguje i pošalje plovilo na detektovani incident na moru. Istovremeno postavlja se pitanje kojim bi kadrovskim i tehničkim kapacitetima crnogorska granična policija realizovala pomorsku saradnju na moru", dodaju oni.
Nezvanični sagovornici Pobjede, dugogodišnji službenici Uprave policije, pribojavaju se da se „ne radi samo o slučajnom spletu negativnih okolnosti i neznanju menadžmenta granične policije, već o sistematskom urušavanju granične kontrole na morskoj granici zarad privatnih i drugih ciljeva“ i upozoravaju da su crnogorske granice porozne i za „švercere nikad lakše premostive“.
SVE PO ZAKONU
Iz Sektora granične policije, međutim, ponovo negiraju sve navode naših nezvaničnih sagovornika, a odgovarajući na pitanja koja smo poslali, naglasili su da ih raduje „potreba dnevnog lista Pobjeda da javnost informiše o svim aktivnostima koje sprovodi granična policija, pa čak i onim problemima sa kojima se službenici granične policije susrijeću u primjeni propisa“.
Kadar URE: Milutin Vasiljević
"Pomoćnik direktora je u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima formirao tim koji već daje mjerljive rezultate u cilju unapređenja rada granične policije Crne Gore u odnosu na strateška dokumenta, kao i ekspertize i preporuke eksperata Evropske komisije, koje za posljedicu imaju usklađivanje rada granične policije s evropskim standardima", poručili su oni.
Kategorični su da „svi službenici koji su radno angažovani u Sektoru granične policije ispunjavaju uslove predviđene podzakonskim aktom“.
"Rukovodioci organizacionih jedinica na centralnom nivou, koje ste pominjali, imaju višedecenijsko iskustvo u radu u graničnoj policiji koje datira od osnivanja granične policije, a posebno naglašavamo njihov mjerljiv profesionalni dignitet i integritet", naglasili su u odgovoru.
Dalje objašnjavaju kako su „strateška dokumenta definisala koncept nadzora državne granice koji je usaglašen sa standardima zemalja Evropske unije“, ukazujući na to da, pored policije, „konkretno na Jadranskom moru, nadležnost imaju Vojska Crne Gore, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanje lukama, kao i Uprava za inspekcijske poslove“. Posebnim sporazumom definisana je koordinacija rada i razmjena informacija navedenih službi, a samim tim i razmjena podataka o svim plovilima koja uplovljavaju u teritorijalne vode Crne Gore.
POZIVANJE NA DOKUMENTA
"U okviru pomenutog koncepta nadzora državne granice poseban segment je posvećen analizi rizika i bezbjednosnih prijetnji od prekograničnog kriminala i nezakonitih migracija. Upravo i prepoznate bezbjednosne prijetnje na vodi, a u konkretnom slučaju na Jadranskom moru, Skadarskom jezeru i rijeci Bojani su uticale na sistem rada koji je fleksibilan i obezbjeđuje da se u najkraćem mogućem roku reaguje na sve detektovane prijetnje u okviru 12 nautičkih milja od obale. Saradnja sa Fronteksom je omogućila da se u okviru zajedničkih operacija vrši monitoring Jadranskog mora uz pomoć letilica", piše u odgovorima koje su nam dostavili.
Naglašavaju i kako su „posljednje aktivnosti Sektora granične policije upravo usmjerene na razvijanje održivog sistema elektronskog nadzora državne granice na vodi, uspostavljanje pomorske informativne jedinice i operativno logističkih centara kojima se obezbjeđuje permanentan monitoring, blagovremena reakcija na sve bezbjednosne prijetnje i redovno servisiranje i popravka plovila“.
SERVISIRANJE PLOVILA
"S aspekta nadzora državne granice na vodi, krucijalni problem je neriješeno sistemsko pitanje servisiranja i popravke službenih plovila. Istine radi, Ministarstvo unutrašnjih poslova nikada nije imalo sistematizovana radna mjesta za servisiranje i popravku plovila, kao što je slučaj sa vozilima, pa smo bili prinuđeni da dva policijska službenika obučimo za servisiranje i održavanje plovila", ističu iz Sektora granične policije.
Za razliku od naših nezvaničnih sagovornika, oni su kategorični da takav sistem brige o plovilima i servisiranje nije bio održiv, kako kažu, „iz niza objektivnih okolnosti, te se pristupilo sistemskom rješavanju ovog pitanja uz podršku nadležnih službi MUP-a, što za posljedicu ima obezbijeđeno servisiranje i popravku plovila od strane nadležnih privrednih subjekata u Crnoj Gori“.
"Upravo ovaj sistem je omogućio da imamo najviši stepen ispravnosti plovila od osnivanja granične policije, a da su prisutni sporadični kvarovi koji su neminovnost", kategorično negiraju tvrdnje naših nezvaničnih sagovornika da je većina plovila neupotrebljiva.
Poručuju i da su „u toku aktivnosti na zanavljanju postojeće flote plovila uz podršku međunarodnih partnera, što će omogućiti da istovremeno rashodujemo određeni broj plovila čije su dalji servisiranje i upotreba nerentabilni“.
"U odnosu na broj plovila koja se nalaze u operativnoj upotrebi, trenutno raspolažemo dovoljnim brojem policijskih službenika koji imaju potrebna pomoračka zvanja. Imajući u vidu propise kojima se definišu vremenski okviri za zanavljanje licenci za pomoračka zvanja u toku je procedura za obezbjeđenje novčanih sredstava za obuku policijskih službenika te kategorije", istakli su iz Sektora granične policije.
BEZ ODGOVORA
Objasnili su i da su „određena pitanja iz domena operativnog policijskog postupanja“ i da na njih ne mogu pružiti odgovor.
A nijesu odgovorili na većinu pitanja, iako ona nemaju veze sa „operativnim policijskim postupanjem“. Tako su nas, između ostalog, uskratili za odgovore o nemogućnosti kontrole krivolova, sa koliko ispravnih plovila raspolaže Sektor i da li su ona registrovana, da li imaju potrebnu i ispravnu navigacionu, pomorsku, sigurnosnu i drugu opremu, te koliko ima posada i da li posade imaju potrebne sertifikate.
Nijesmo dobili ni odgovor koliko je puta svako plovilo pojedinačno korišćeno na granici u posljednja tri mjeseca.
Ostavili su nas bez odgovora i na pitanja da li je i zašto tromotorni presretač 10 01 koji je dobijen od njemačke policije parkiran u Herceg Novom, da li je pokvaren i koliko će koštati njegova popravka, kao i da li je prethodnu popravku radila jedna kompanija iz Bara i da li je ona licencirana i ovlašćena za servis.
Pobjeda je 27. januara objavila tekst o problemima s kojima se suočava Sektor granične policije i to od kada je bivši ministar Adžić na čelo ove jedinice imenovao Vasiljevića, čija je supruga funkcionerka Ure.
Iako se navršava četiri mjeseca od kada je imenovana vlada Milojka Spajića i izvršna vlast nije u rukama Ure i njenog lidera i doskorašnjeg premijera Dritana Abazovića njihovi kadrovi i dalje su na ključnim pozicijama u sektoru bezbjednosti. U Spajićevoj vladi bezbjednosni sektor preuzele su Demokrate Alekse Bečića, koalicionog partnera Ure na posljednjim izborima, tako da su oni, za sada, čvrsta brana za smjenu Abazovićevih i Adžićevih ljudi.
Ustupak su napravili u samo dva slučaja – pristali su da Vlada razriješi generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, intimusa i jednog od ključnih saradnika Dritana Abazovića i da na čelo Uprave policije vrati Zorana Brđanina, kojeg je prethodna vlada nezakonito razriješila, a sud naložio da on mora biti vraćen na tu poziciju.
U slučaju Kurtija nijesu imali izbora, jer je premijer Spajić insistirao na njegovoj smjeni, zato što vjeruje da je on, uz Abazovića, ključni kreator afere „Do Kvon“, preko koje su pokušali da ga diskredituju ne bi li se održali na vlasti. Huing Do Kvon je južnokorejski mag kriptovaluta, za kojim traga više država, a Abazović i njegova Ura su, pored ostalog, tvrdili da je bio Spajićev poslovni partner i finansijer njegove partije. Do Kvon je lani uhapšen u Crnoj Gori.
Spajić je sa Demokratama uspio da se izbori da Vlada vrati Brđanina na poziciju direktora Uprave policije pozivajući se na principe zakonitosti i legalnosti rada svog kabineta, a što podrazumijeva i bezuslovno poštovanje sudskih presuda, tako da Bečić i Šaranović nijesu imali izbora pred ovim argumentima. Šaranović je, međutim, Vladi dostavio zahtjev za razrješenje Brđanina, ali Spajić ga još nije stavio na dnevni red.
