Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta objavilo je juče nove javne konkurse za sufinansiranje programa i projekata u oblasti kulturne baštine i kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2021. godini. Posebnu pažnju stručne javnosti izazvao je konkurs za dodjelu sredstava za projekte Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore u 2021. godini, zbog odluke da pravo prijavljivanja nemaju javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budžeta Crne Gore, odnosno budžeta opštine sredstvima planiranim za kulturu.
Po izmijenjenom tekstu konkursa, ove godine mogu da se prijave samo „fizička i pravna lica koja imaju prebivalište u Crnoj Gori, odnosno koja su u Crnoj Gori registrovana za obavljanje djelatnosti kulture“, kao i „vlasnici, odnosno držaoci kulturnog dobra, odnosno nosioci, čuvari nematerijalne baštine, u skladu sa zakonom“.
KRATAK ROK
Ova odluka najviše ogorčenja donijela je Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, koji je posljednjih godina preko ovog konkursa realizovao brojne projekte zaštite kulturnih dobara. Direktorica Centra Biljana Brajović kazala je za Pobjedu da je novim tekstom konkursa prvo sporan datum i vrijeme raspisivanja, jer je predviđeno da konkurs traje do 27. avgusta, nakon čega bi uslijedio period od 20 dana za razmatranje prijava. To, kako je kazala Brajović, ostavlja vrlo kratak rok za bilo kakvu realizaciju projekata u ovoj godini.
"Iskreno sam zatečena i iznenađena tretmanom javnih ustanova, koje su u mogućnosti da se bave zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara, a da ne spominjem JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore koji je osnovan da se bavi zaštitom kulturnih dobara i arheološkim istraživanjima. Naime, u konkursu je istaknuto da javne ustanove nemaju pravo da se prijave na konkurs. Sporan je pravni okvir samog poziva na konkurs gdje se Ministarstvo poziva na dva Zakona i „spaja“ članove Zakona o zaštiti kulturnih dobara i Zakona o kultuiri, u jednu cjelinu. Takođe i aplikacije su nejasne, jer postoje stavke koje se odnose na započete projekte i faze, pa mi lično nije jasno koje su to „organizacije“ i kad započele projekte. Tom logikom postoji mogućnost da projekte koje je Centar započeo i radi posljednjih godina u kontinuitetu „preuzme“ neki novi „subjekat“.
Interesantne su i stavke u konkursu, citiraću: ʼFizička i pravna lica koja imaju prebivalište u Crnoj Gori, odnosno kada su u Crnoj Gori, registrovana za obavljanje djelatnosti kulture; Vlasnici, odnosno držaoci, odnosno nosioci, čuvari nematerijalne baštine, u skladu sa zakonom...῾, kazala je Brajović.
Na pitanje da li je Centar u mogućnosti da od programskih sredstava iz svog budžeta realizuje projekte zaštite kulturnih dobara, Brajović je odgovorila da je ova ustanova u proteklom periodu imala budžetska sredstva kojim je mogla da realizuje jedan veći ili dva manja projekta i uglavnom se oslanjala na sredstva iz Programa zaštite.
"Da budemo precizni, u budžetu je opredjeljivano maksimalno devedeset hiljada eura, dok je ove godine za djelatnost opredijeljeno svega nepunih deset hiljada. Sam iznos dovoljno govori kolika je mogućnost realizacije ili da od opredijeljenih sredstava ne možemo obezbijediti ni osnovni materijal za sprovođenje konzervatorskih mjera po ateljeima, dok o terenskom radu nema ni govora", rekla je Brajović.
PRIVATNICI
Ovakvim odredbama konkursa i uskraćivanjem sredstava, prema riječima Brajović, paralisane su ustanove, pa se otvara mogućnost da sve poslove rade privatne firme, razni izvođači koji su i u proteklom periodu dosta štete nanjeli baštini.
"Upravo ovaj Konkurs daje mogućnost isključivo privatnicima da dođu do sredstava za rad, upravo na ovaj način se u zaštitu uvode i vlasnici – držaoci kulturnih dobara kao „kompetentni stručnjaci“ za arheološka istraživanja, konzervatorska istraživanja i sprovođenje konzervatorskih mjera, što je i osnova konkursa", kazala je Brajović.
Pojedini direktori opštinskih muzejskih ustanova, koje je kontaktirala Pobjeda, nijesu bili raspoloženi da javno komentarišu najnovije odredbe konkursa. Nezvanično su saopštili da se nadaju da će projekte moći da realizuju preko vlasnika, držaoca kulturnih dobara, tj. opština. U tom slučaju ostaje otvoreno pitanje – kako će javne muzejske ustanove dobijati projekte preko opština, ukoliko im je u startu onemogućeno da se uopšte prijave sa svojim projektima i za te projekte dobiju novac za realizaciju? Da li će u tom slučaju projekte pisati nadležni Sekretarijati za kulturu i sport ili javne ustanove i mogu li muzejske ustanove potom biti „izvođači radova“ ukoliko ih angažuju sekretarijati opština?
Nacionalni stručnjaci će biti primorani da napuste javni sektor
Zaposleni u Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, prema riječima Biljane Brajović, takođe su zatečeni novim konkursom, a reakcije stručnih lica iz oblasti zaštite kulturne baštine se takođe očekuju.
"Nadamo se da će Ministarstvo prepoznati dobru namjeru da zajedno radimo na jačanju državnih institucija, jer kako smo upoznati sa strategijom Vlade da je jedan od ključnih ciljeva jačanje državnih institucija, a ne njihova degradacija u korist privatnog sektora. Ovakvom koncepcijom konkursa nacionalni stručnjaci iz oblasti zaštite i očuvanja kulturnih dobara će biti primorani da napuste javni sektor i svoje naučne i stručne aspiracije ostvare u privatnom sektoru, a svjedoci smo da se to već dešava. Ne želim da dalje objašnjavam kakve posljedice mogu nastati u narednom periodu, koje će se u najvećoj mjeri odraziti na stanje očuvanosti kulturne baštine", rekla je Brajović.
