Vakcinacija dječaka protiv ljudskog papiloma virusa (HPV) ima dvostruke benefite što znači da, osim zaštite od tumora koji se dešavaju kod muškog pola, a izazvani su ovim virusom, kolektivnim imunitetom dodatno štitimo i ženski pol, kazao je u razgovoru za Pobjedu epidemiolog Instituta za javno zdravlje dr Milko Joksimović koji je izrazio nadu da bi ova vakcina već naredne godine mogla biti ponuđena i za dječake.
Joksimović objašnjava da se uvijek, kada se radi planski HPV vakcinacija, prvo uvodi za djevojčice u određenoj uzrasnoj grupi, a da je sljedeći korak takozvana vakcinacija sustizanja.
"Zašto sustizanja? Zato što kada krenete sa uzrastom od devet, pa čak i od devet do 14 godina, vi ste propustili dobar dio djevojaka koje nikada u našoj državi nijesu imale priliku da budu vakcinisane. Država, onda, mora da uloži napore da u prvih godinu-dvije, pa i prije, ako može, napravi takozvanu vakcinaciju sustizanja, odnosno da obuhvati što starije djevojke, pa čak iako znamo da je vakcinacija kako se ide ka starijim grupama manje djelotvorna, ali i dalje sa efektima", kaže Joksimović.
Kako objašnjava, nakon što se ti ciljevi postignu, ide se na rodno neutralnu vakcinaciju, odnosno vakcinaciju i dječaka i djevojčica.
"Australija, na primjer, koja se smatra državom sa jednim od ponajboljih programa kontrole raka grlića materice u svijetu, je četiri godine nakon početka vakcinacije uvela HPV vakcinu i za dječake. Slovenija isto tako, poslije nekoliko godina", navodi on.
Pošto je Crna Gora krenula dosta kasnije, čak 15 godina, u odnosu na ove zemlje, a danas u svijetu postoje jako dobri dokazi da je vakcinacija dječaka vrlo djelotvorna, Joksimović ističe da je preporuka da mi ne treba da čekamo toliko, već bismo trebali što prije da ih obuhvatimo HPV vakcinacijom.
"Tako da se ja nadam da bismo već naredne godine mogli ponuditi HPV vakcinu i za dječake. Vijdećemo za koje uzrasne grupe. Pri tome, moramo da budemo svjesni da čak i u najrazvijenijim državama, gdje imaju jako dobre obuhvate vakcinacije dječaka, ona uvijek ide nešto slabije od vakcinacije djevojčica, jer ljudi percipiraju opasnost mnogo manjom za dječake. To je zbog toga što od raka grlića materice, koji je najčešći, obolijevaju samo žene. Treba razvijati svijest. Pošto je dosta teško objasniti ljudima da treba da vakcinišu djevojčice, za dječake će to biti poseban izazov", navodi Joksimović.
On ističe da na razvijanju svijesti treba uporno raditi jer HPV vakcinacija dječaka ima puno smisla zbog toga što su tumori koji se u medicini nazivaju zajedničkim imenom tumori glave i vrata, a u suštini su tumori usne duplje, ždrijela, krajnika, grkljana... u velikom procentu, čak i do 50 odsto, povezani sa HPV-om.
"Oni su sve češći u svijetu, pa su danas u Sjedinjenim Američkim Državama na godišnjem nivou pretekli rak grlića materice. Osim toga, treba uzeti u obzir i činjenicu da ćemo vakcinacijom dječaka i povećanjem obuhvata dodatno zaštiti i djevojčice u pogledu transmisije visoko rizičnih HPV tipova. Dakle, dvostruka je korist od vakcinacije dječaka. Jedna je zaštita od tumora koji se dešavaju kod muškog pola, a izazvani su HPV-om, a drugi benefit je da kolektivnim imunitetom štitimo ženski pol. Takođe, treba da imamo u vidu i da, kada bismo dostigli vakcinaciju djevojčica u obuhvatu od 80 dosto i više, kolektivnim imunitetom među njima dobrim dijelom štitili bismo i muški pol, kada su u pitanju heteroseksualni odnosi", kaže Joksimović.
On navodi da je od 26. septembra prošle godine, kada je počela vakcinacija HPV vakcinom u Crnoj Gori, do početka septembra ove godine, vakcinisano preko 5.300 djevojčica, od čega je 5.000 uzrasta od devet do 14 godina, dok su ostale starijeg uzrasta.
Joksimović podsjeća da je vakcinacija krenula sa jednom uzrasnom grupom, odnosno djevojčicama od devet godina i ističe da je u toj grupi vakcinisano 30,5 odsto ukupne populacije za sada..
"Od 1. marta ove godine proširen je obuhvat i aktivno promovisanje vakcinacije i na uzrast do 14 godina. Kada se pogleda ukupan obuhvat u uzrastu od 9 do 14, on je 19,3 odsto", kazao je Joksimović objašnjavajući da aktivno promovišu vakcinaciju u uzrastu od devet do 14 godina jer se u toj dobi postižu najbolji rezultati.
On je ocijenio da je Crna Gora za prvu godinu, kada se uporedimo sa Hrvatskom koja je počela vakcinaciju HPV vakcinom 2015. i Srbijom koja je počela nekoliko mjeseci prije nas, u primarnoj grupi, odnosno uzrastu od devet godina, prilično bolja u odnosu na njih.
"U Hrvatskoj je bilo potrebno nekoliko godina da dostignu obuhvat od oko 40 odsto. Kada govorimo o Srbiji, oni su krenuli odmah sa širokom vakcinacijom u uzrastima od devet do 19 godina i oni imaju praktično u svakoj grupi svega po nekoliko procenata vakcinisanih. U poređenju sa njima smo osjetno bolji, ali u poređenju sa visoko razvijenim državama ti rezultati su vrlo skromni", kazao je Joksimović.
Prema njegovim riječima, Crnoj Gori najbolji pozitivni primjer je Slovenija.
"Oni vakcinišu negdje oko 60 odsto u njihovoj primarnoj grupi koja je od 12 do 13 godina. Takođe, Slovenija ima sjajne skrining programe raka grlića materice, pa su tim procentom vakcinacije jako zadovoljni. Visok procenat vakcinacije, plus dobar skrining program, garantuje vam da tu bolest prilično dobro kontrolišete", navodi on.
No, kako kaže, za HPV se smatra sjajnim obuhvatom vakcinacija od 80 odsto i više. Kada dostignete ove procente, navodi Joksimović, uz efekat kolektivnog imuniteta i skrining preglede tu ste već prezadovoljni.
"U Evropi su to države poput Norveške, Švedske, Velike Britanije, Malte, Mađarske... Postoje i druge države koje se često ne pominju, poput Tadžikistana ili Uzbekistana, koje imaju jako visoke obuhvate, ali kod njih je HPV vakcinacija obavezna i tu nema mnogo priče", kaže Joksimović.
Generalno, kako navodi, na prostoru bivše Jugoslavije Makedonci su krenuli takođe rano, 2008-2009. kada i Slovenija, ali su ostali na tom procentu od 30-40 odsto kada su ga dostigli i teško idu preko toga.
"Mi se nadamo da će i u regionu krenuti bolje, jer dok ne krene kod ostalih teško će krenuti i kod nas, zbog izloženosti propagandi i informacijama iz susjedstva i ljudi kod nas prate dosta njihove medije", kazao je Joksimović.
Govoreći o skriningu raka grlića materice koji je, kako navodi, izuzetno važan, ipak vakcinaciji daje određenu prednost jer se njome osim prevencije tog utiče i na druge oblike kancera poput tumora glave i vrata, anusa, vagine, penisa (kada se počne sa vakcinacijom dječaka).
"Skriningom se od nabrojanog može registrovati samo rak grlića materice i kada je skrining dobro organizovan, može se jako dobro iskontrolisati. Mi smo sa skriningom počeli, ako se ne varam, 2016. godine, ali je bio potpuno obustavljen tokom dvije i po godine pandemije. On je sada nastavljen. Ima nekih pomaka, ali je to i dalje na skromnom nivou, tako da moramo da forsiramo i skrining i vakcinaciju, pogotovo u narednih desetak godina, kako bismo imali opipljive rezultate", kazao je Joksimović.
Uzročnik šest vrsta karcinoma
HPV može biti uzročnik šest vrsta karcinoma i to raka grlića materice, vagine i vulve kod žena, raka penisa kod muškaraca, te raka anusa i zadnjeg dijela grla, uključujući bazu jezika i krajnike kod oba pola. Osim karcinoma, HPV infekcije povezane su sa nastankom genitalnih bradavica i promjena na sluznici disajnih puteva, odnosno papiloma na grkljanu i dušniku.
HPV se prenosi direktnim kontaktom kože o kožu, kože o sluzokožu ili sluzokože o sluzokožu, kao i svim vrstama seksualnog kontakta. Infekcija HPV-om se svrstava u polno prenosive bolesti ali seksualni odnos, u užem smislu, nije jedini način prenošenja.
Zbog načina prenošenja upotreba preventivnih mjera, kakva je korišćenje kondoma, nije efikasna u sprečavanju prenosa HPV infekcije kao kod drugih polno prenosivih bolesti. Infekcija HPV-om može se dobiti i dalje prenositi i među osobama koje još nijesu stupile u prve seksualne odnose.
Crna Gora je, prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije, na čelu u regionu Evrope po učestalosti obolijevanja sa stopom od 26,2 i umiranja sa stopom 10,5.
Prva vakcina u svijetu odobrena je 2006. godine. Istraživanja pokazuju da je rak grlića materice uzrokovan HPV-om iskorijenjen u periodu od 10 do 15 godina nakon primanja vakcine u svim zemljama koje su uvele vakcinaciju za djevojčice.
