Ako netko zna kako se obući za veliku hladnoću, to znaju stanovnici Jakutska, glavnog grada ruske republike Jakutije u sjeveroistočnom Sibiru. Taj je grad toliko hladan da je teško povjerovati kako netko ondje dobrovoljno želi živjeti. Temperature koje se redovno spuštaju i niže od 50 stepeni Celzijusa Jakutsku su donijele titulu najhladnijeg većeg grada na svijetu, prenosi Dnevnik.hr
U gradu koji se nalazi otprilike 450 km južno od Arktičkog kruga tlo je hladno čak i tokom ljeta, kada se temperature mogu dići do 30 stepeni ili više, a zimi samo 15 minuta na niskoj temperaturi može izazvati brojne tegobe, poput opasnih promrzlina.
Kako bi se zaštitili od hladnoće, stanovnici Jakutska nemaju samo jedna nego nerijetko i troja izlaznih vrata od zgrade, kao i tepihe na spoljnjim stepeništima jer su ulice smrznute i klizave. Automobili su obučeni u zaštitne materijale tako da im samo auspusi vire van - i nerijetko rade satima, bez obzira na to što nikoga nema unutra, kako bi se mogli ponovno upaliti. Kad je vani duboki minus, niko se ne zadržava na ulicama - trebaju li hodati duže od toga, ljudi skrenu u banku ili trgovine kako bi se zagrijali i nastavili dalje.
Blogerka Kiun B rođena je i odrasla u tamošnjim dugim, mračnim i hladnim zimama, ali nema ništa protiv njih.
“Najniža zabilježena temperatura iznosila je –71 °C, a uprkos toj ekstremnoj hladnoći, ovo mjesto volim svim srcem. Jakutija je skriveni dragulj s nevjerojatnom prirodom, bogatom kulturom i posebnim ljudima”, kaže Kiun, koja sa svojim pratiteljima dijeli doživljaje sa sjevera i pokazuje kako ljudi žive u surovim uslovima – i pritom uživaju u životu.
Jedno od vječnih pitanja je kako se obući za minuse. Oblačenje na krajnjem sjeveru nije stvar mode nego zaštite zdravlja od životne važnosti. Ključ je u slojevitom oblačenju jer više tankih slojeva zadržava toplinu djelotvornije nego jedan debeli. Odjeća ne smije biti uska jer upravo vazduh između slojeva pomaže ljudima da se ne smrznu. Glava, ruke i stopala su najosjetljiviji na minuse pa ih treba posebno zaštititi.
U Jakutsku znaju da su termo odjeća, vuna i krzno nezamjenjivi jer zadržavaju toplinu, za razliku od pamuka. Ono što su nas roditelji učili da je pamuk dobar jer tijelo diše - ondje ne važi. Kiun na hladnoću nosi izdržljive, debelo podstavljene termo pantalone koje se nose preko helanki i vunenih štitnika za koljeno, kao i dva para čarapa - obične i one od kamilje dlake. Obične zimske čizme u ledenim uslovima nisu dovoljne pa se preporučuju posebne čizme namijenjene ekstremno niskim temperaturama, s debelim đonom koji izoluje od smrznutog tla te s unutrašnjošću obloženom krznom ili filcom.
Spoljni sloj štiti od ekstremne hladnoće, vjetra i snijega pa su jakne na sjeveru Evrope izuzetno debele, podstavljene pravim krznom, posebno oko kapuljače. Uglavnom su duge, često do koljena, kako bi dodatno zaštitile tijelo. Neke žene godinama štede za krznene kapute i bunde koje koštaju i do 17 hiljada eura, ali im omogućuju bezbrižnije zime.
Ruke se štite višeslojno – najprije tankim rukavicama, a preko njih se nose vrlo debele rukavice ili krznene rukavice bez razdvojenih prstiju, jer takav oblik bolje zadržava toplinu. Nađete li se u Jakutsku zimi, ljudima na ulici ćete najčešće vidjeti samo oči jer nerijetko nose maske koje prekrivaju nos, usta i obraze. Kako se Kiun oblači prije nego što izađe iz kuće na hladnoću pogledajte u videu.
