Američki Senat usvojio je danas veliki paket sankcija protiv Rusije, nazvan po pokojnom senatoru Lindžiju Grejemu, koji je imao ključnu ulogu u višemjesečnim pregovorima o tom zakonu.
Zakon je usvojen velikom većinom, sa 86 glasova “za” i 11 “protiv”, a sada treba da bude razmatran u Predstavničkom domu Kongresa, koji je trenutno na pauzi do septembra, prenosi CNN. Predlog zakona predviđa obavezne sankcije protiv visokih zvaničnika ruske vlade, uključujući predsjednika Rusije Vladimira Putina, kao i protiv ruskih oligarha, državnih kompanija i stranih firmi koje podržavaju rusku odbrambenu industriju. Paket, takođe, predviđa uvođenje carina do 100 odsto na robu iz pet najvećih kupaca ruske nafte i prirodnog gasa, među kojima su Kina i Indija.
O konačnoj visini carina odlučivao bi američki trgovinski predstavnik Džejson Grir. Izuzetak bi bile zemlje koje uvoze manje od 15 odsto ukupnog ruskog izvoza prirodnog gasa i koje rade na značajnom smanjenju zavisnosti od ruskih energenata. Dan prije smrti, Grejem je u Kijevu, dok je stajao ispred tenkova na ulicama ukrajinske prijestonice, saopštio da su administracija SAD i ključni senatori postigli dogovor o paketu.
Nakon njegove smrti, kolege iz Senata zalagale su se za usvajanje zakona, nazivajući ga “prikladnim nasljeđem” pokojnog senatora.
“Poznajem ovog čovjeka 32 godine i spreman sam da kažem – ovo je najveće dostignuće Lindžija Grejema”, izjavio je predsjednik Odbora za oružane snage Senata Rodžer Viker. Senat je prvo proceduralno glasanje o zakonu održao neposredno nakon Grejemove sahrane u Vašingtonu.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, tada je prisustvovao ceremoniji, sastao se sa senatorima na Kapitolu i pratio glasanje iz galerije iznad sale.
“Ovaj zakon je veoma važan, a pritisak sankcija na Rusiju je veoma važan. To nije samo pitanje novca i zaustavljanja finansiranja rata, već i veliki signal Evropi i Ukrajini”, rekao je tada Zelenski novinarima. Prvobitna verzija predloga, predstavljena u aprilu 2025. godine, predviđala je minimalne carine od 500 odsto i manje izuzetaka, međutim, tokom više od 15 mjeseci pregovora administracija i pregovarači iz Kongresa dogovorili su nižu stopu carina, uz davanje ovlašćenja američkom trgovinskom predstavniku da odlučuje o njihovoj primjeni.
Senat je na kraju odbacio amandman kojim bi se promijenile odredbe o carinama, dok je drugi predlog, prema kojem bi zemlje koje više ne budu među pet najvećih kupaca ruske nafte bile oslobođene carina, povučen nakon što je Grir dao takvo obećanje u pisanoj formi.
Evropska unija dodala je pet osoba na svoj popis sankcija protiv Rusije. Odluka je, prema zvaničnom saopštenju, donesena zbog moskovskih “pojačanih napada koji namjerno ciljaju civile i civilnu infrastrukturu” u Ukrajini.
Iako se u dokumentu ne navodi konkretan napad, Rusija je ranije ove sedmice izvela jedan od najsmrtonosnijih vazdušnih udara na Kijev, u kojem je poginulo 17 osoba. U julu je u sličnom napadu na ukrajinski glavni grad ubijeno 12 ljudi, piše Politico.
Prvi put od početka agresije na Ukrajinu, polovina građana Rusije više ne smatra da je "specijalna vojna operacija" Vladimira Putina uspješna.
To govori istraživanje Levada centra, prema kojem tek osam odsto ispitanika smatra kako je Rusija uspješna u ratu. Jednak je i broj onih koji smatraju kako je operacija potpuno neuspješna.
Ukupno 20 odsto ispitanika vjeruje da je "specijalna vojna operacija" uglavnom neuspješna, a 42 procenta da je uglavnom uspješna. Njih 22 odsto nije imalo stav.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pao je na šesto mjesto ljestvice povjerenja u vodeće osobe u zemlji, pokazalo je istraživanje instituta Sozis objavljeno nakon protesta izazvanih smjenom ministra odbrane Mihajla Fedorova.
Samo 18 posto ispitanika navelo je da potpuno vjeruje Zelenskom, dok mu još 24.5 posto donekle vjeruje. Malo povjerenja iskazalo mu je 17 posto ispitanika, a 37 posto reklo je da mu uopšte ne vjeruje.
Rezultati pokazuju da ukrajinski vojni zvaničnici i bivši komandanti uživaju veće povjerenje javnosti od predsjednika.
Najviše povjerenja uživa Valerij Zalužni, bivši vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga i aktualni ukrajinski ambasador u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Zalužnom potpuno vjeruje 37.1 posto ispitanika, a dodatnih 27.8 posto navelo je da mu donekle vjeruje. I druga nedavna istraživanja pokazivala su da je Zalužni među osobama kojima Ukrajinci najviše vjeruju.
Odmah iza njega nalaze se Fedorov i komandant ukrajinskih Snaga besposadnih sistema Robert Brovdi.
Zelenski je Fedorova smijenio s dužnosti ministra odbrane sredinom jula u sklopu rekonstrukcije vlade. Odluka je izazvala rijetke ratne proteste u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima, čiji su učesnici tražili da ga predsjednik vrati na dužnost.
Fedorov je stekao popularnost zbog pokušaja modernizacije vojske, razvoja odbrambene tehnologije i širenja upotrebe dronova.
Istraživanje pokazuje da Zelenski zaostaje i za novim vrhovnim komandantom ukrajinske vojske Mihajlom Drapatijem te Kirilom Budanovim, šefom predsjedničkog kabineta i bivšim čelnikom vojne obavještajne službe. Drapati je na čelo vojske postavljen nakon protesta i smjene Oleksandra Sirskog.
