Proruske vlasti na istoku Ukrajine saopštile su danas da je u napadu ukrajinskih snaga na grad Lisičansk poginulo najmanje 11 osoba.
Prema proruskim vlastima, ukrajinske snage su pogodile zgradu u kojoj se nalazila popularna i prometna pekara.
Ukrajinske trupe granatirale su danas pekaru u Lisičansku, pod čijim ruševinama se možda nalaze desetine ljudi, naveo je proruski separatista i lider samoproglašene 'Luganske Narodne Republike' Leonid Pasečnik.
"Oružane snage Ukrajine pogodile su pekaru u Lisičansku, pod ruševinama su civili. Naši neprijatelji, bez uspjeha na frontu, napali su civilno stanovništvo. Znajući da na slobodan dan stanovnici Lisičanska dolaze u pekaru po hljeb, otvorili su vatru na zgradu", tvrdi on.
Ruski vojni pilot i komandant strateškog bombardera Tu-95 Oleg Stegačev upucan je u ruskom gradu Engelsu, saopštila je ukrajinska obavještajna agencija (HUR).
Stegačev koji je služio u vazdušnoj bazi u tom gradu bio je direktno uključen u vazdušne napade na civilne mete u Ukrajini, naveli su iz HUR. Za sada nije potvrđeno da li je on preživio.
Nakon što je poljski predsjednik Andžej Duda poručio kako je teško odgovoriti na pitanje da li će Ukrajina osloboditi Krim, uslijedile su brojne reakcije iz Varšave, ali i iz Kijeva.
Poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski naglasio je kako "Poljska priznaje nezavisnost Ukrajine u njenim međunarodno ustanovljenim granicama".
Sa druge strane, ambasador Ukrajine u Poljskoj Vasil Zvarič, osvrćući se na Dudinu izjavu, poručio je kako je "oslobođenje Krima zajednički zadatak i za nas i za ostatak slobodnog svijeta", te kako "nema sumnje kako će se oslobođenje i dogoditi".
Predsjednik Poljske Andžej Duda poručio je kako Ukrajina, uz punu podršku zapadnih snaga, mora da se odupre ruskoj okupaciji i imperijalizmu.
No, Duda je poručio i kako je "teško odgovoriti" da li će Kijev moći da oslobodi okupirani Krim.
Ukrajinska vlada obavijestila je Bijelu kuću da planira da otpusti najvišeg vojnog komandanta zemlje koji nadgleda rat protiv ruskih okupacionih snaga, izjavila su dva dobro upućena izvora.
Potez na smjeni generala Valerija Zalužnjog, koji se sukobio s predsjednikom Volodimirom Zelenskim zbog niza pitanja, uslijedio je nakon ukrajinske kontraofanzive prošle godine koja nije uspjela da povrati značajne površine teritorije pod ruskom kontrolom.
Izvor blizak kabinetu Zelenskog kazao je da su njih dvojica uvučeni u spor oko novog pokreta za vojnu mobilizaciju, a predsjednik se protivi prijedlogu Zalužnjog da mobilizuje 500.000 novih vojnika.
Izvor je, međutim, dodao da je proces razrješenja Zalužnjog s funkcije glavnog komandanta ukrajinskih oružanih snaga trenutno na čekanju dok strane razrađuju naredne korake.
Nije jasno koliko će taj proces trajati, dodao je izvor, koji je tražio da ostane anoniman.
Drugi upućeni izvor kazao je da Bijela kuća nije izrazila stav o planu zamjene Zalužnjog.
"Naglasio bih da je odgovor Bijele kuće bio da nismo podržali niti prigovorili njihovoj suverenoj odluci", kazao je izvor, koji je zatražio anonimnost dok govori o tom pitanju.
"Bijela kuća je naglasila da je na Ukrajini da donosi sopstvene suverene odluke o svom osoblju", nastavio je izvor.
Washington Post prvi je objavio da je Ukrajina obavijestila Bijelu kuću o planu otpuštanja Zalužnjog.
Američki zvaničnici saopštili su Ukrajini da se ne protive otpuštanju Zalužnjog, rekao je izvor blizak kabinetu ukrajinskog predsjednika.
"SAD su saglasne s tim da ga Ukrajina otpusti. Trenutno su obije strane (predsjednik i general) napravile pauzu u određivanju kako će izgledati budućnost, a za sada će status quo ostati do daljnjeg", rekao je izvor.
Izvor je naveo da su trvenja između Zelenskog i Zalužnjog oko mobilizacije uključivala predsjednikov stav da vojska ima dovoljno osoblja koje bi se moglo efikasnije koristiti.
"Zalužnji insistira na mobilizaciji pola miliona ljudi. Zelenski misli da to sada nije potrebno", kazao je izvor.
Zalužnji je u četvrtak objavio kolumnu na veb stranici CNN-a u kojoj je napisao da vlada nije uspjela da mobilizuje dovoljno vojnika.
Poznat kao "čelični general", Zalužnji je izuzetno popularan. Njegova smjena mogla bi naškoditi moralu ukrajinskih vojnika koji se bore da zadrže položaje duž više od 1.000 kilometara linija fronta protiv velikih ruskih snaga naoružanih velikim zalihama municije.
Ukrajinske snage suočavaju se s nestašicom kritične municije. Zalihe iz Sjedinjenih Država, najvećeg dobavljača oružja u zemlji, smanjene su, a spor između Bijele kuće i nekih republikanskih poslanika zaustavio je odobrenje novog paketa pomoći.
Brojni zapadni i ukrajinski mediji navode da je Zalužnji odbio zahtjev Zelenskog da se povuče ove sedmice.
Plan da se zamijeni Zalužnji, uprkos njegovoj popularnosti i sposobnosti inspirativnog komandanta, može da signalizuje želju Kijeva za novim pristupom sukobu, prenosi Reuters.
"Ruski sistemi PVO presreli su tokom noći sedam ukrajinskih dronova iznad Belgorodske, Volgogradske i Rostovske oblasti", saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
U Volgogradu je izbio požar u rafineriji zbog pada oborenog drona, ali je ugašen, izjavio je gubernator Andrej Bočarov, prenosi RIA Novosti.
Prema njegovim riječima, u napadu nije bilo žrtava.
Nakon napada ukrajinskih dronova na rafineriju nafte u Volgogradu, na jugu Rusije, izbio je požar koji je kasnije ugašen, saopštile su lokalne vlasti.
Guverner Volgograda Andrej Bočarov saopštio je na Telegram kanalu lokalne administracije da u incidentu nema žrtava.
"Usljed pada oborenog drona izbio je požar u Volgogradskoj rafineriji nafte. Vatrogasno-spasilačke snage su brzo prionule na posao - požar je odmah lokalizovan, otvorena vatra je eliminisana. Žrtva nije bilo", naveo je on.
Proizvođač nafte Lukoil, vlasnik rafinerije, još nije odgovorio na zahtjev medija za komentar.
Rusija i Ukrajina napadaju međusobno energetsku infrastrukturu a cilj napada je da da poremete linije snabdijevanja i logistiku i demorališu protivnika.
Ruska energetska infrastruktura je takođe pogođena tehničkim kvarovima u posljednjih mjesec dana, što je povećalo neizvesnost na globalnim tržištima nafte i gasa koja su već potresena sukobima na Bliskom istoku, pišu meidji.
Ruske snege granatirale su devet zajednica u Sumskoj oblasti.
Ruske snage ispalile su na Sumsku oblast 102 projektila u 33 odvojena napada februara, saopštila je vojna uprava Sumske oblasti.
Nije bilo prijavljenih žrtava niti štete na civilnoj infrastrukturi.
O dešavanjima dan ranije čitajte OVDJE.
