Evropska komisija predložiće ograničavanje nekih prava budućim članicama Evropske unije (EU), kao i prelazak na odlučivanje kvalifikovanom većinom umjesto jednoglasja u određenom broju oblasti, uključujući i proširenje, pše Radio Slobodna Evropa.
Ovo su ključni elementi strategije o proširenju koju će Evropska komisija usvojiti i objaviti 7. oktobra.
Cilj ova dva predloga je da prijem novih članica ne oteža ionako komplikovan proces donošenja odluka unutar evropskog bloka.
Evropska komisija će u strategiji istaći da proširenje treba dobro pripremiti, za obostranu korist: s jedne strane, kandidati za članstvo moraju biti spremni i ispuniti stroge uslove, a s druge, i EU mora biti institucionalno, finansijski i politički spremna da ostane funkcionalna i nakon proširenja.
Prema nacrtu dokumenta u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, mehanizmi za buduće članice koje priprema Komisija imali bi za cilj da ograniče mogućnost blokiranja odluka u prvim godinama članstva, dok bi postojeće države članice imale na raspolaganju instrumente da reaguju ako nove članice nakon pristupanja odstupe od preuzetih obaveza.
Buduće članice bez prava veta
Najosjetljiviji element nacrta odnosi se na ograničavanje prava veta, koje se u dokumentu simbolično naziva „privremena obaveza u vezi sa donošenjem odluka u Savjetu EU i Evropskom savjetu“.
Prema ovom predlogu, buduće članice bi se obavezale da se ne protive odlukama Savjeta u oblastima u kojima je neophodna jednoglasnost.
Ovaj predlog bi se primjenjivao na institucionalna pitanja i pitanja budućih proširenja.
Zauzvrat, kako stoji u nacrtu, evropske institucije bi se angažovale da pronađu zadovoljavajuće rješenje kada se nova članica pozove na suštinske nacionalne interese.
Novi aranžmani, kako navode izvori RSE-a upućeni u sadržaj dokumenta, bili bi obuhvaćeni zajedničkom deklaracijom koja bi bila priložena Sporazumu o pristupanju. Deklaracija bi bila usvojena prije Sporazuma o pristupanju.
Pripreme EU za prijem novih članica
Ova godina obilježena je nizom neformalnih inicijativa država članica kojima se EU priprema za prijem novih članica, uz nastojanje da se pojednostavi odlučivanje u bloku, gdje veto svake članice često otežava proces i narušava jedinstvo.
Evropska komisija je u martu iznijela tri scenarija — status kvo, postepenu integraciju i „obrnuto“ članstvo — koje je većina država odbila.
Njemački kancelar Fridrih Merc je u maju predložio status posmatrača za Zapadni Balkan i pridruženo članstvo bez prava glasa za Ukrajinu.
Uoči samita u Tivtu, Francuska i Njemačka predstavile su predlog postepene integracije prije prijema, a pet država predlog o ograničenim pravima novih članica nakon prijema, čime se sužava i mogućnost da neka od njih koristi veto protiv narednih kandidata.
U septembru je jedanaest država zatražilo prelazak s jednoglasnosti na odlučivanje kvalifikovanom većinom, a za to se zalaže i predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen.
Međutim, za svaku moguću promjenu konačna odluka pripada državama članicama, koje odlučuju jednoglasno.
Zaštitne klauzule
Osim postojećih mehanizama koji su važili za prethodne članice, Evropska komisija će predložiti da se dodaju još dva nova, koja se odnose na finansijska i institucionalna pitanja.
Finansijski zaštitni mehanizam omogućio bi Evropskoj komisiji da u ograničenom periodu nakon pristupanja predloži srazmjerne mjere ako postoje jasni dokazi ili ozbiljan rizik da nedostaci u vladavini prava ugrožavaju finansijsko upravljanje budžetom EU ili zaštitu njenih finansijskih interesa.
Institucionalna klauzula primjenjivala bi se u slučaju „posebno ozbiljne povrede“, kada bi Savjet EU mogao da usvoji odgovarajuće i srazmjerne mjere, uključujući privremenu suspenziju određenih prava koja proizlaze iz članstva.
Komisija će ovim dokumentom takođe najaviti jačanje mjera u slučaju nazadovanja u vladavini prava, demokratiji i osnovnim pravima nakon završetka pristupnih pregovora.
Predložene izmjene i u institucijama EU
Čini se da prijem u EU neće podrazumijevati da će buduće članice automatski imati i svoje komesare, jer prema novom predlogu to neće važiti ni za postojeće članice.
Komisija, naime, predlaže da se broj komesara, koji trenutno odgovara broju država članica, smanji na dvije trećine broja država članica, uz strogo ravnopravnu rotaciju.
Komisija se zalaže i za širu primjenu glasanja kvalifikovanom većinom, kao i za pojačanu saradnju grupe država kada nema jednoglasnosti.
Nacrt, između ostalog, predlaže da se odlučivanje kvalifikovanom većinom primjenjuje u međukoracima procesa proširenja, poput otvaranja i zatvaranja poglavlja, dok bi jednoglasnost važila samo za konačnu odluku o prijemu buduće članice u EU.
Mapa puta za države kandidate
Evropska komisija će najvjerovatnije u okviru paketa proširenja, koji će objaviti krajem oktobra, izaći i sa pojedinačnom mapom puta za kandidate koji su u procesu pregovora o članstvu.
Iako u grupi za proširenje ima deset država - Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Kosovo, Turska i Ukrajina — izvori RSE-a potvrdili su da će Evropska komisija mapu puta najvjerovatnije objaviti za Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju.
1Radi se o jedinim državama iz grupe proširenja koje za sada napreduju u pristupnom procesu.
