Ukrajina je pokrenula novu ofanzivu u Kursku, probijen je minski pojas na granici sa Rusijom, samo nekoliko dana prije najavljenog Putinovog primirja povodom Dana pobjede i vojne parade u Moskvi.
Ukrajinske snage su danas izvršile iznenadnu ofanzivu na ruski region Kursk, čime su preokrenule tok sukoba nakon što je Moskva prošlog mjeseca tvrdila da ih je u potpunosti potisnula sa svoje teritorije.
Ruski vojni blogeri objavili su da su ukrajinske trupe ispalile rakete, prešle minska polja i nasilno probile granicu rano ujutru.
"Neprijatelj je tokom noći raketama digao u vazduh mostove, a ujutru započeo napad sa oklopnim jedinicama ", naveo je Telegram kanal RVvoenkor, poznat po izvještavanju sa ratišta.
"Vozila za deminiranje počela su da otvaraju prolaze kroz minska polja, a zatim su ih pratile oklopne jedinice sa trupama. Teške borbe vode se na samoj granici ", navodi se dalje.
Guverner regiona Kursk takođe je potvrdio da su u ukrajinskim napadima poginule tri osobe. Prema njegovim riječima, jedan dron ukrajinske vojske pogodio je automobil, pri čemu su dvije žene izgubile život.
Ruski generalštab je prošlog mjeseca tvrdio da su ukrajinske snage potpuno izbačene iz Kurska, čime je, prema njihovim tvrdnjama, okončana višemjesečna ofanziva i stabilizovana situacija na granici.
Međutim, ukrajinska strana navodi da su njihove trupe još prisutne u oblasti Kurska, a da je julsko-avgustovska ofanziva imala za cilj sticanje prednosti u mogućim mirovnim pregovorima i usporavanje ruskog napretka na istoku Ukrajine.
Najnoviji napad dolazi svega nekoliko dana prije planiranog ruskog primirja (8–10. maja), koje predsjednik Vladimir Putin želi da iskoristi za obilježavanje 80 godina od pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu.
Ni Moskva ni Kijev se još uvijek zvanično nisu oglasili povodom najnovije eskalacije, prenose mediji.
Rusija je otkazala paradu povodom 9. maja - Dana pobjede, koja je trebalo da bude održana u Sevastopolju na okupiranom Krimu.
Kako su saopštile tamošnje okupatorske vlasti, proslava je otkazana iz bezbjednosnih razloga.
Sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog američkog kolege Donalda Trampa je neophodan, ali Putin nema planirana putovanja na Bliski istok, gdje Tramp planira putovanja, za sredinu maja, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Na pitanje novinara da ocijeni Trampove komentare o tome da bi mogao razmotriti mogućnost sastanka sa Putinom tokom putovanja u Saudijsku Arabiju ovog mjeseca, Peskov je rekao da, iako Putin nije planirao putovanje na Bliski istok, “taj sastanak je očigledno svima na usnama”, prenosi agencija RIA Novosti.
“Moramo se pripremiti u skladu sa tim. To zahtijeva napore na različitim stručnim nivoima, uključujući kontinuirane kontakte između Moskve i Vašingtona”, rekao je Peskov.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je preko Telegrama da je vazduhoplovna odbrana odbila napad četiri ukrajinska drona koji su letjeli u pravcu Moskve, i da nije bilo ni matrijalne štete niti žrtava.
Glavni grad Rusije na meti ukrajinskih dronova je bio i ranije u nekoliko navrata.
Ovaj napad ukrajinskih dronova izvršen je nekoliko dana pred vojnu paradu zakazanu za 9. maj na Crvenom trgu u moskvi, kojoj treba da prisustvuju strani lideri, kineski predsjednik Si Đinping, brazilski predsjednik Luis Injacio Lula da Silva i drugi.
Povodom proslave 9. maja ruski predsednik Vladimir Putin predložio je trodnevno primirje u Ukrajini od 8. do 10. maja da bi se, kako je naveo, testirala spremnost Kijeva za skapanje mira.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je juče da ne veruje da će Rusija poštovati to primirje.
Češka inicijativa za municiju će isporučiti do 1,8 miliona artiljerijskih granata Ukrajini do kraja 2025. godine, rekao je češki predsjednik Petr Pavel 4. maja.
Ova objava predstavlja dodatnih 300.000 granata posvećenih Kijevu u odnosu na ono što je Prag najavio ranije ove godine. Češka ministarka odbrane Jana Černočova ranije je izjavila da je zemlja isporučila 1,5 miliona granata različitih kalibara u 2024. godini i da ima dovoljno sredstava da nastavi istim tempom do ove jeseni.
Inicijativa, podržana doprinosima Kanade, Norveške, Holandije, Danske i drugih zemalja, značajno je ojačala ukrajinsku artiljeriju, poboljšavajući odnos granata sa 1 prema 10 u korist Rusije na 1 prema 2, rekao je Pavel.
Inicijativa je pokrenuta prošle godine usred nestašice granata u Ukrajini, prvenstveno uzrokovane kašnjenjima u američkoj vojnoj pomoći početkom 2024. godine. 27. aprila Ukrajina je putem inicijative primila 400.000 metaka velikog kalibra.
Pavel je rekao da Prag namjerava isporučiti dodatne granate sljedeće godine, ali da odluke zavise od rezultata ovogodišnjih parlamentarnih izbora.
Vodeća češka opoziciona stranka, ANO, saopštila je u januaru da namjerava obustaviti inicijativu ako pobijedi na parlamentarnim izborima u oktobru 2025. godine.
