To je saopšteno na konferenciji za medije povodom predstavljanja istraživanja Crnogorski koruptoskop, koje je Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sproveo u periodu od maja do juna ove godine, na reprezentativnom uzorku građana.
Šef Odjeljenja za istraživanje javnih politika u CeMI-ju, Nemanja Stankov, kazao je da gotovo polovina građana – 46,7 odsto – ocjenjuje da se nivo korupcije u Crnoj Gori u prethodne četiri godine nije mijenjao, dok trećina (32,5%) smatra da je situacija čak i pogoršana.
„Uprkos formalnom napretku i deklarativnoj političkoj volji za borbu protiv korupcije, percepcija građana je da se stanje nije popravilo – naprotiv, mnogi ga ocjenjuju gorim nego ranije“, naveo je Stankov.
Prema istraživanju, 53,2 odsto ispitanika smatra da se slučajevi visoke korupcije ne procesuiraju dovoljno, dok tek 7,1 odsto vjeruje da se antikorupcijske mjere sprovode nepristrasno i dosljedno.
„Zaključak koji se nameće jeste da građani nemaju povjerenje u efikasnost antikorupcijskih mehanizama. Smatraju da se zakoni primjenjuju selektivno, a da korumpirani pojedinci uglavnom prolaze nekažnjeno“, istakao je Stankov.
Posebno zabrinjavaju nalazi o društvenoj prihvatljivosti koruptivnog ponašanja. Iako je manji procenat građana (4,5%) naveo da je uvijek prihvatljivo dati novac, poklon (8.5%) ili učiniti uslugu (10.1%), čak 18 odsto smatra da je ponekad u redu dati novac. Još više ih ima kada je riječ o poklonima (38,1%) ili činjenju usluga (35%).
„Iako je broj onih koji uvijek odobravaju takve radnje relativno mali, kada se dodaju oni kojima je to ponekad prihvatljivo, dobijamo ozbiljan procenat građana koji potencijalno mogu biti saradnici u koruptivnim praksama“, upozorio je Stankov.
Istraživanje pokazuje i da građani češće sami nude mito nego što im se ono izričito traži – naročito u sektorima obrazovanja, zdravstva, saobraćaja i administracije.
„I jedno i drugo je, naravno, neprihvatljivo, ali značajan broj građana – od svakog četvrtog u slučaju državnih službenika do gotovo svakog drugog u slučaju ljekara – smatra da je prihvatljivije samoinicijativno ponuditi mito, nego čekati da bude tražen“, kazao je Stankov.
Od onih koji su u prethodnih 12 mjeseci imali kontakt s pojedinim institucijama, njih 28,9% tvrdi da su im predstavnici inspekcija tražili ili očekivali mito. Slična iskustva ima 26,2% korisnika zdravstvenih ustanova i 23,3% građana koji su bili u kontaktu sa policijom.
„Ovo je ključni problem identifikovan u ovom istraživanju. Kada pitate osobu da li ste, npr, u prethodnih 12 mjeseci bili u kontaktu sa policijom, i među grupom ispitanika koja vam da potvrdan odgovor, postavite potpitanje da li su u tim kontaktima policijski službenici tražili ili očekivali novac/poklon/ uslugu, dobijete rezultat od 26.2 odsto“, pojasnio je Stankov.To su konkretni pokazatelji prisustva korupcije u svakodnevnim situacijama. Kada vam četvrtina ispitanika sa ličnim iskustvom potvrdi takvu praksu, onda je jasno da se ne radi samo o percepciji, već i o realnim problemima u sistemu“, naglasio je Stankov.
„Takvom zaključku ide u prilog i nalaz da je 42,8 odsto građana izjavilo da su u proteklih 12 mjeseci lično iskusili ili svjedočili nekom obliku korupcije“, zaključio je Stankov.
Istraživanje Crnogorski koruptoskop sprovedeno je u okviru projekta „Digni glas: za Crnu Goru bez korupcije", koji je podržan od strane Kancelarije za borbu protiv međunarodne trgovine narkoticima i sprovođenje zakona (INL) pri Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
