Profesor Miloš Vukčević kaže da država i Sudski savjet moraju poraditi na unapređenju stanja u sudstvu.
"Osim, naravno, promjene zakona, mislim da bi Sudski savjet u narednom periodu morao bolje planirati popunjavanje radnih mjesta. Dakle, to je trebalo dobrano planirati, nije trebalo baš prijevremeno slati u penziju i donositi rješenja, da se jedan značajan broj sudija koji ima iskustva i znanje prijevremeno uputi u penziju, a s druge strane je trebalo planirati broj sudija pravovremeno i onda ne bismo došli do ovakvog problema koji imamo sada", smatra Vukčević.
On dodaje i da bi bolje trebalo motivisati mlade ljude, to jest bolje promovisati sudijski poziv.
"Prvi put imate da se raspiše da se traži 40 radnih mjesta, a javi se desetak. Jednostavno, to sve nas treba da tjera da se zapitamo zbog čega je to tako i šta možemo u tom dijelu da unaprijedimo", kaže Vukčević.
Marija Kalezić-Popović iz Centra za građanske slobode smatra da se, ipak, otišlo korak naprijed kada je riječ o kriterijumima za ocjenjivanje.
"U dijelu ne davanja najvišće ocjene, već ocjene dobar, pokazuju se određeni pomaci i želja da se odstupi od ranijih praksi, da bismo opet išli ka što većoj profesionalizaciji i usavršavanju i nepristrasnosti kada je ocjenjivanje sudija u pitanju", kaže Kalezić-Popović.
Razlog nezainteresovanosti za sudijsku ili tužilačku funkciju Popović Kalezić vidi u, kako ističe, prilično iscrpljujućem modelu, pa bi i to pitanje smatra zakonski trebalo bolje regulisati.
"Zakonski to i te kako treba mijenjati i olakšati, ne na način da dobijemo neke promjene u nekom kvalitativnom smislu, ali u svakom slučaju taj vremenski period određivanja bi trebao da traje značajno kraće nego što je to zakonom predviđeno", navodi Kalezić-Popović.
Temeljna i ozbiljna reforma trebalo bi da bude imperativ, jer bez nje, kako zaključuju sagovornici Javno servisa, nema ni poboljšanja u sudstvu u Crnoj Gori.
