U rezervat biosfere bio bi kompletan sliv Skadarskog jezera koji podrazumijeva rijeku Moraču sa svim svojim pritokama, Cijevnu, Koštanicu, sa druge strane Rijeku Crnojevića, Orahovšticu, Crmničku rijeku. U područje budućeg rezervata biosfere uključena je i rijeka Bojana i Ulcinjska solana, kao i zaleđe Velike plaže - rekla je gostujući u jutarnjem programu ,,Budilnik”, na Televiziji E, šefica Službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj u NPCG Hajdana Ilić-Božović.
Crna Gora je kandidovala sliv Skadarskog jezera za upis na svjetsku listu rezervata biosfere. Ilić - Božović podsjeća da je UNESCO svjetska baština je zastita kakvu ima Kotor i NP Durmitor, a fokus je na zaštiti prirode i kulturne baštine.
"Crna Gora ima snažnu obavezu da sve smjernice koje UNESCO svjetska baština propisuje ispuni. UNESCO-ov program ,,Čovjek i biosfera” u fokus stavlja čovjeka, odnosno lokalnu zajednicu i uključivanje lokalne zajednice u zaštiti prirode, očuvanja biodiverziteta, očuvanja kulture i naravno ta pravila za ,,Čovjek i biosfera” ne postoje, dodatna ograničenja koja imamo jeste da ne smijemo da gradimo nuklearne elektrane” , rekla je Ilić - Božović za TV E.
Smatra da se izgubio osjećaj za pojam održivosti i da je nužno budućim generacijama ostaviti stanje kakvo je zatečeno.
Podsjeća da je NVO Green Home prije 20 godina kandidovala Skadarsko jezero za rezervat ,,Čovjek i biosfera”, ali je taj proces, ističe ona, zaustavljen i nastavljen u februaru 2023.godine.
"Sada u ovom procesu imamo puno podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, zatim nevladinog sektora, Agencije za zaštitu životne sredine, upravljača svih zaštićenih područja i lokalnih aktera, odnosno lokalne zajednic. Prije svega tu mislim na opštine kojima gravitira sliv Skadarskog jezera. Kada govorimo o rezervatu Skadarskog jezera obično ljudi pomisle na jezero, a to je kompletan sliv koji podrazumijeva kolika je rijeka Morača sa svim svojim pritokama, imamo rijeku Moraču, Cijevnu, Koštanicu, sa druge strane Rijeku Crnojevića, Orahovšticu, Crmničku rijeku. U područje budućeg rezervata biosfere uključena je i rijeka Bojana i Ulcinjska solana, kao i zaleđe Velike plaže”, istakla je Ilić - Božović.
Projekat je prekogranična saradnja, objašnjava ona, s tim što su Crna Gora i Albanija zasebno predale nominacione listove, ali bi trebalo da se nakon proglašenja potpiše, kako kaže, neka vrsta međunarodnog sporazuma koji će biti vrsta prekograničnog rezervata biosfere. Podsjeća da su organizovane mnogobrojne radionice, kako na prekograničnom, nacionalnom tako i na lokalnom nivou.
"Zajedno smo definisali šta mi želimo, kako vidimo to područje u budućnosti, pa definisali glavne ciljeve, aktivnosti koje bi tu bile prioritetne da se uključe, pa smo govorili o tome šta da zaštitimo kao prvu, drugu, treću zonu u tom rezervatu biosfere. A onda smo sjeli sa kolegama iz Albanije pa smo sa njima o tome razgovarali, pa smo donijeli zajedničku viziju i odluku koliki je obuhvat tog budućeg rezervata, što nam je glavno, šta nam je vizija i gdje se vidimo u budućnosti” , zaključila je Ilić - Božović.
