Veliki broj netačnih informacija, koje se, posebno na internetu, plasiraju u formi medijskih objava, zbunjuju javnost čineći sve težom mogućnost prepoznavanja lažnih vijesti. Kako bi naveli korisnike na razmišljanje i nauičili ih kako da prepoznaju lažne vijesti psiholozi sa Univerziteta u Kembridžu kreirao je zanimljivu i besplatnu video igru pod nazivom Breaking Harmony Square.
U pitanju je interaktivna je online igra o dezinformacijama vezanim za izborni proces. Cilj igre je da se otkriju taktike i tehnike manipulacije koje kreatori lažnih vijesti koriste kako bi zavarali publiku, dobili što veći broj pristalica i iskoristili društvene tenzije kako bi postigli politički cilj. Radnja se odvija na lokaciji nazvanoj Trg harmonije, mirnom mjestu na kojem stanovnici imaju zdravu opsesiju demokratijom.
Na početku igre igrači su angažovani kao glavni službenici za dezinformacije. Njihov posao je da unište idiličnu državu podstičući unutrašnje podjele i suprotstavljajući stanovništvo jedne drugima, a istovremeno prikupljajući što više „lajkova“. Kako bi isporučio dovoljno oslabljenu dozu informativnog „virusa“, Breaking Harmony Square koristi humor tokom igre, pa igrači mogu da dijele šaljive poruke u imaginarnoj društvenoj mreži, a prikazuju se i zabavni naslovi u vijestima na vrhu ekrana. Kroz četiri različita nivoa (Trolovanje, Emocija, Pojačavanje i Eskalacija) kampanja dezinformisanja dovodi do toga da Trg harmonije od idiličnog mjesta postane potpuno rasulo.
U nastojanju da ojača nacionalni imunološki sistem za dezinformacije, kroz Međunarodnu asocijaciju studija Kembridž – CISA prošle godine pokrenuta je kampamnja sa ciljem da se razotkriju uobičajene taktike dezinformacija kroz prizmu naizgled bezazlenog i apolitičnog pitanja. U kreiranjueigre bilo je uključeno holandsko udruženje medija DROG, dizajnerska agencija Gusmanson, softverska kompanija Park Advisors, kao i Centar za globalni angažman američkog Stejt departmenta i Odjeljenje za nacionalnu bezbjednost. Autor naučne studije Sander van der Linden rekao je da je igra djelovala poput oblika inokulacije protiv najgorih ekscesa dezinformacija i lažnih vijesti. Značaj ove igre potvrđuje i njeno predstavljanje u naučnoj publikaciji Misinformation Review, koju objavljuje Harvard Kennedy School.
Trajanje igre je desetak minuta, a glavni cilj igrača je da poveća količinu dezinformacija kako bi podsticao nestabilnost i netrpeljivost na Trgu harmonije. Tokom igre korisnici uče pet tehnika manipulacije kao dio igranja, s ciljem da budu u stanju da takve trikove prepoznaju u stvarnom svijetu.
Ove tehnike uključuju:
- Trolovanje, odnosno namjerno provociranje ljudi da emocionalno reaguju, izazivajući njihov bijes;
- Upotrebu emocionalnog jezika, tj. pokušaj da se ljudi uplaše ili naljute zbog određene teme;
- Vještačko povećavanje dometa i popularnosti određenih poruka, na primjer, uz pomoć botova na društvenim mrežama ili kupovinom lažnih pratilaca;
- Stvaranje i širenje teorija zavjere, odnosno optuživanje male, tajne i podle organizacije za događaje koji se događaju u svijetu;
- Polarizacija publike namjernim isticanjem i uvećavanjem razlika koje postoje unutar različitih grupa.
Nakon prvog igranja u komentarima igrača širom svijeta navedeno je da im je sada mnogo jednostavnije da prepoznaju dezinformacije i druge tehnike kreiranja lažnih vijesti, zbog čega vjeruju da će se u sve manjem broju ubuduće dijeliti na društvenim mrežama. Na osnovu rezultata dobijenih nakon što su igrači isprobali ovu igru tim psihologa sa Kembridža došao je do podatka da politička ideologija nije bila opredjeljujući factor kada je ishod istraživanja u pitanju, što znači da je igra bila efikasna u podučavanju tehnika manipulacije i za liberale i za konzervativce. Ovo otkriće da intervencija može biti efikasna i kada su korisnici različitih političkih opredjeljenja u pitanju posebno je važno u svjetlu polarizacije ne samo američkog medijskog okruženja, već i samog izraza „lažne vijesti“.
Svrha ove studije bila je da otkrije da kroz igru:
- ljudi smatraju manipulativni sadržaj društvenih medija manje pouzdanim nakon igranja;
- postaju sigurniji u svoju sposobnost da uoče takve manipulativne sadržaje;
- postaje manje vjerovatno da će ubuduće dijeliti manipulativni sadržaj sa društvenih mreža na svojim profilima.
Da bi se odgovorilo na ova pitanja, naučnici su prvo izračunali razliku između prosječnog rezultata na sva tri pitanja za svih osam „pravih lažnih vijesti“ i svih osam objava izmišljenih lažnih vijesti koje su korišćene kao mjere prije i nakon intervencije, za svakog učesnika. To je nazvano „rezultatom razlike prije postizanja rezultata“. Zatim je provjereno da li se ove razlike kod testirane grupe značajno razlikuju od kontrolne grupe za svaku varijablu ishoda, koristeći analizu varijance – ANOVA.
Igra je besplatna, jednostavna i dostupna na ovom linku.
