- Neka svako učini što od njega zavisi, pa će svima biti bolje i brže ćemo sve probleme rješavati . Vrhunac vrijednosti su ljudski životi. Sve će se drugo lako postići - poručio je Mihailović, ističući da crnogorska ekonomija već trpi posljedice nedavno globalno proglašene pandemije korona virusa i da će, ako se širenje virusa ne suzbije, najugroženiji biti turizam.
On smatra da će se krizna situacija u Kini i Italiji sigurno odraziti na završetak započetih infrastrukturnih projekata poput autoputa Bar- Boljare, ali da ih neće ugroziti.
Preporuka CBCG da banke klijentima usklade rokove otplate postojećih obaveza i novih kredita sa njihovim mogućnostima u kriznoj situaciji je, kako je naveo, logična i očekivana. On je pojasnio da je odlaganje plaćanja poreza jedna od mjera kojom se može pomoći najugroženijim poslovnim subjektima, ali da je ta mjera kratkoročna i vrlo ograničenog dejstva, sa negativnim efektom po državne prihode.
ANALITIKA: Kako će se nedavno proglašena pandemija koronavirusa odraziti na crnogorsku ekonomiju, naročito na sektor turizma?
MIHAILOVIĆ: Sa sigurnošću se može tvrditi da će se pandemija koronavirusa negativno odraziti na sve svjetske ekonomije. Rezultati negativnog dejstva su već vidljivi u svakoj zemlji svijeta - velikoj, maloj, razvijenoj, nedovoljno razvijenoj, bez izuzetka. Ovo je tek početak i niko ne može, za sada, izvesti precizne kvantifikacije. U pitanju su samo grube procjene.
Mi ćemo kao mala i otvorena ekonomija imati negativne posljedice, koje su već počele da se osjećaju. Prvo će da se odražavaju na sektor usluga - neposredni kontakt sa potrošačima. U tom kontekstu će se dalje sigurno kriza prenijeti i na turizam, ako se širenje ovog opakog virusa nastavi.
ANALITIKA: Iako je preuranjeno govoriti o prognozama koje se odnose na cijelu turističku godinu, jasno je da će ove godine turisti zbog širenja virusa u zadnji čas donositi odluku gdje će ići na ljetovanje. Da li i kako u uslovima last minute bookinga Crna Gora može profitirati u odnosu na konkurentske mediteranske destinacije?
MIHAILOVIĆ: Tačno je da će turisti ove godine donositi odluke o (ne) putovanju kasnije nego prethodnih godina. Sve će zavisiti od daljeg “ponašanja” virusa i rezultata borbe sa njim.
Nadamo se da on Crnu Goru neće zahvatiti. Ako se to ostvari, sigurno će naša destinacija biti ovogodišnji turistički “bum”. No, sada su sve prognoze nezahvalne, posebno ako naši eksperti medicinske struke kažu da se situacija može brzo promijeniti.
Važno je da mi kroz državne organe činimo sve blagovremeno da se preduprijede moguće negativne posljedice, što je do sada vrlo uspješno i organizovano učinjeno.
ANALITIKA: Da li bi bilo racionalno, u uslovima kad vlade mnogih država preporučuju svojim građanima da ne putuju u inostranstvo, sniziti cijene smještaja u hotelima za goste iz Crne Gore, što je Hrvatska već uradila za svoje državljane?
MIHAILOVIĆ: Snižavanje cijena u ovom momentu, po mojem mišljenju, ne bi dalo rezultate. Cjenovna elastičnost se ne bi pokazala značajnom u povećanju tražnje, jer su u pitanju životi, a ne ekonomski mehanizmi. Ali, sve treba pažljivo pratiti i kako se sezona primiče, operativno djelovati.
ANALITIKA: Da li će zbog korona virusa doći do kolapsa u segmentu kruzer turizma, što bi posebno pogodilo grad Kotor?
MIHAILOVIĆ: Pad prihoda od kruzer turizma će se sigurno desiti, jer je već donijeta racionalna i jedino moguća odluka o zabrani uplovljavanja. Ako se stanje promijeni nabolje, ta odluka će se brzo suspendovati. Ovdje izbora nije bilo.
ANALITIKA: Da li će se pandemija korona virusa, koja najviše pogadja Kinu i Italiju, reflektovati i u kojoj mjeri na kapitalne projekte izgradnje autoputa Bar- Boljare i podmorski kabl CG- Italija?
MIHAILOVIĆ: Negativno dejstvo virusa će se sigurno odraziti na završetak započetih infrastrukturnih projekata, ali ih neće ugroziti. Činjenica da već dva mjeseca nema radnika iz Kine u onom broju koliko je bilo planirano mora se negativno odraziti na dinamiku završetka auto-puta, kao integralnog projekta. Međutim, iz istorijskog iskustva je poznato da: “ima goreg od gorega”. Sve će se to nadoknaditi, samo kad se sačuvaju ljudski životi.
ANALITIKA: Kako komentarišete preporuke Centralne banke da banke treba da pomognu građane i privredu ako upadnu u krizu zbog virusa? Njihova preporuka je da klijentima pomognu tako što će rokove otplate postojećih obaveza i novih kredita uskladiti sa njihovim mogućnostima u kriznoj situaciji.
MIHAILOVIĆ: Preporuka Centralne banke je logična i očekivana. Pad poslovne aktivnosti privrednih subjekata se logično odražava na mogućnost njihovog vraćanja kredita i funkcionisanja individualne i društvene repodukcije. Zato nam je u ovoj situaciji potrebno međusobno razumijevanje, možda više nego ikada.
Banke raspolažu jedinom univerzalnom robom koja se zove novac. One moraju razumjeti svoje klijente, kako bi u budućnosti imale prodajno tržište. Važno je da pojedinačna reprodukcija “teče” ( bez prekida) kod poslovnih subjekata, pa i smanjene vrijednosti. Banke su, zaista, na potezu, iako se zna da i one imaju ograničenja. Usklađivanje otplata sa mogućnostima je sada “zlatno pravilo” budućih poslovnih odnosa banaka sa klijentima.
ANALITIKA: Da li bi država, u slučaju problema sa likvidnošću i pada produktivnosti preduzeća, trebalo da sprovede mjere poput odlaganja plaćanja doprinosa i(li) djelimičnog finansiranja isplate zarada?
MIHAILOVIĆ: Treba podsjetiti na činjenicu da država raspolaže novcem koji se ostvari raznim oblicima poreza (zvali ih bilo kako). Ako njih nema, budžet se ne može puniti. Alternativa je zaduživanje, koje može trenutno pomoći, ali se dug mora vratiti. Važno je da nam privreda funkcioniše koliko će god to biti moguće više, pa će se sve lakše rješavati.
Ubijeđen sam da naša Vlada odgovorno radi na rješavanju pitanja koje ste pomenuli. Odlaganje plaćanja poreza je jedna od mjera kojom se može pomoći najugroženijim poslovnim subjektima. Ali, to je samo kratkoročna mjera, vrlo ograničenog dejstva. Ona ima svoje naličje u smanjenju državnih prihoda.
Da unesem malo optimizma u sve ovo - ima u narodu lijepa izreka: ” I ovo će se zvati lani”. Treba ove velike muke zajednički prebroditi. Razumijevanje, zajedništvo, tolerancija, lična odgovornost i još mnogo toga sada su nam potrebniji nego ikada. Jer, ovako složene i ekonomske i medicinske situacije nije bilo do sada, čini mi se bez pretjerivanja, u ljudskoj istoriji.
Neka svako učini što od njega zavisi, pa će svima biti bolje i brže ćemo sve probleme rješavati . Vrhunac vrijednosti su ljudski životi. Sve će se drugo lako postići.
