Naša jedina budućnost je budućnost raznolikosti. Moramo naučiti da živimo zajedno u raznolikosti, poštujući jedni druge i poštujući zajedničke uloge, uloge esencijalno postavljene kroz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima – kazao je u razgovoru za Pobjedu specijalni predstavnik Savjeta Evrope za anisemitske, antimuslimanske i druge oblike vjerske netrpeljivosti i zločina mržnje Danijel Holtgen.
Sa Holtgenom smo razgovarali o antimuslimanskom rasizmu, nakon što je Komisija za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Savjeta Evrope predstavila revidirane preporuke za borbu protiv ove pojave. Preporuke su fokusirane na politike i institucionalne koordinacije, prevenciju, zaštitu i kazneni progon.
Podaci
Holtgen je na seminaru organizovanom ovim povodom u Strazburu početkom juna kazao da antimuslimanska mržnja nije samo koncept, nego realnost. ECRI je, kako je tada istakao, primijetio značajan porast antimuslimanske mržnje i diskriminacije u mnogim državama Savjeta Evropa.
Na pitanje da li su ovakvi trendovi primijećeni i u Crnoj Gori odgovorio je da nema podataka o našoj državi.
''Moji komentari su bili vezani za incidente, konkretno za jedan nakon kojeg me generalna sekretarka Savjeta Evrope imenovala za ovu poziciju, a to je bio napad na mahom muslimansko stanovništvo u Njemačkoj početkom 2020. godine u Hanoveru, kada je grupa ljudi napadnuta i devet osoba ubijeno. Ovaj incident je mogao biti antisemitski, ali je primarno bio usmjeren protiv Muslimana, a postoje i izvještaji o 900 do 1.000 antimuslimanskih napada u Njemačkoj, u zemlji koja konkretno notira takve incidente, kao i antisemitske'', istakao je Holtgen.
Od lokalnih kontakata iz drugih zemalja dobija informacije, kako je dodao, da su napadi na džamije, verbalni i posebno onlajn napadi u porastu.
''Nemam podataka o Crnoj Gori koji ukazuju na neki poseban trend, ali smo uradili istraživanje prošle godine o antimuslimanskoj mržnji onlajn u osam zemalja i intervjuisali smo muslimanske organizacije u tim zemljama i pitao sam ih konkretno da opišu kakvi se onlajn verbalni napadi šire i analiza je pokazala da dosta slučajeva ove mržnje nije bilo samo antimuslimanskog sentimenta, nego je očigledno ilegalno zato što je uključivalo prijetnje smrću i otvoreni rasizam i podsticaj na nasilje. Ako se ovo širi onlajn onda postoji opasnost da se prenese u realnost na ulicama, kao što smo vidjeli u Hanau, gdje je počinilac napada bio inspirisan na internetu'', rekao je Holtgen.
Trendovi
Postoje trendovi i brojke u nekim državama – ne svim državama – ali misli da je važno posmatrati statistiku koju imamo.
''Na primjer, Agencija za fundamentalna prava u Beču, institucija Evropske unije, zabilježila je porast antimuslimanskog sentimenta u mnogim državama, tako da neki ljudi kažu da ne bi voljeli da im komšije budu Muslimani na primjer. Kada primijetimo porast antimuslimanskog sentimenta zabrinjava me da onlajn mržnja može da dovede do više napada'', rekao je Holtgen.
Na pitanje kako komentariše podatke o distanci među mladima, kao i određenim podacima analiza koje pokazuju da na primjer u Crnoj Gori mladi ne bi željeli da budu u braku sa osobom druge vjeroispovijesti, Holtgen je naglasio da je to opis fenomena koji postoji u brojnim državama.
''To je fenomen da se zajednice dijele, te da čak i mladi koji bi morali biti više otvoreni za različitost se zapravo plaše drugih. Jedino objašnjenje koje mogu dati je da možda ne znaju dovoljno te druge zajednice ili osobe, kao i da ta osoba i njihova religija zapravo nije prijetnja. Možda je ova mržnja podstaknuta i namjerno od nekih drugih sila'', naveo je Holtgen.
Inicijative
Nije, kako je dodao, još imao priliku da ispita situaciju u Crnoj Gori i njegov posao nije samo da kritikuje neku određenu državu
''Ako napravim paralelu sa antisemitizmom, na primjer u Francuskoj i Njemačkoj postoje inicijative određenih nevladinih organizacije, koje podržavaju tamošnje vlade, a preko kojih se pokušavaju spojiti zajednice, posebno mladi ljudi iz različitih zajednica – da uče jedni od drugih, da se odstrane bilo kakvi strahovi da je druga osoba prijetnja i da se efektivno zaustavi diskriminacija bilo koje vrste'', kazao je Holtgen.
U Francuskoj, u Strazburu, gdje, prema njegovim riječima, postoji dobar link između jevrejske i muslimanske zajednice, oni organizuju zajedno fudbalske utakmice.
''Ali ne Muslimani protiv Jevreja – nego su to miksovani timovi. Ili, na primjer, lokalni rabin u Strazburu organizovao je večeru za ramazanski post u svojoj sinagogi. Tako da – postoje načini da se ohrabri bolji zajednički život i to je na kraju stvar edukacije. Ali ne edukacije da neko zauzima viši moralni položaj, već edukacija kroz iskustvo'', kategoričan je Holtgen.
Možda, kako je dodao, postoje takve dobre prakse u Crnoj Gori i bilo bi dobro uporediti ih.
''Moj cilj je da napravim katalog najboljih praksi, zato što mislim da postoje fenomeni specifični za Evropu, zbog migracija'', naveo je Holtgen i dodao da bi možda bilo najbolje pozvati konkretne delegacije iz Crne Gore koje bi mogle podijeliti svoja iskustva.
Implementacija preporuka
Odgovarajući na pitanje kakav je plan za implementaciju izmijenjenih preporuka ECRI-ja rekao je da je njegov idući plan da uspostavi dijalog između predstavnika iz različitih zajednica, te ih pozove u Savjet Evrope kako bi uspostavili najbolje prakse.
Želi, kako je dodao, da uspostavi bolji kontakt sa muslimanskim zajednicima u pojedinim državama gdje su same zajednice podijeljene ili ne tako dobro organizovane.
''Neću imenovati nijednu konkretnu državu, ali da biste imali bolji glas u komunikaciji sa vladom morate da imate platformu koju prepoznaju državni autoriteti, tako da je neophodno imati muslimansku organizaciju koja zna da govori u ime većine Muslimana u državi'', naveo je Holtgen.
Ako, kako je rekao, neko predstavlja veliki dio populacije i ima određene strahove ili interesovanja, onda mora biti adekvatno reprezentovan.
''Želimo da normalizujemo debate i izuzmemo što više strahova možemo, netoleranciju i agresiju koji ponekad postoje u društvu takođe, a to je sve bolji način borbe protiv ekstremizma'', ocijenio je Holtgen.
Drugi aspekt koji je, prema njegovim riječima, takođe važan je da kad god postoji jasna tendencija prema antimuslimanskom rasizmu vlade treba da preuzmu odgovornost, imenuju eksperte ili ekspertske komisije da istraže razloge zbog kojih se to dešava i kako to spriječiti.
Migracije
Migracije su, kako je istakao, činjenica života - to neće prestati. Zato bi, kako je rekao Holtgen, bilo interesantno vidjeti kako pozitivan pristup može da se odrazi u različitim zajednicama, upoređujući iskustva i uzimati najbolju praksu.
''Raznolikost neće nestati, tako da moramo da povećamo broj pozitivnih praksi'', naveo je Holtgen.
Mnogi stanovnici evropskog kontinenta osudili su rat u Ukrajini, ali se provukao i glas kritike prema postavci pojedinih evropskih lidera u prihvatu izbjeglica, ističući da je naravno „otvaranje vrata“ Ukrajincima ljudski pristup, ali da nije baš bio isti doček izbjeglica iz Sirije koji su bježeći od rata u svojoj zemlji htjeli da se spase na bezbjednom evropskom tlu. Komentarišući ove kritike Holtgen je kazao da su u Savjetu Evrope pozdravili mnoge inicijative država članica da prihvate migrante i izbjeglice odakle god da su.
''Mislim da to mora biti norma i trebalo bi biti prirodno sa stanovišta ljudskih prava da se poštuje internacionalna legislativa, bilo koji međunarodni zakon o izbjeglicama i oni moraju biti dobrodošli bez obzira na njihovu religiju i boju kože. Vjerujem da smo ovo istakli, mnoge države postupaju ovako'', naveo je Holtgen.
Dodaje, pak, kako to podupire njegovu poentu da – da li će to biti ekonomska kriza, rat, invazija, klimatske promjene – imaćemo povećane migracije na ovaj ili onaj način.
''Iako je naravno potpuno legitimno i neophodno da se migracije kontrolišu, te dozvoliti legalne tokove migracije, moramo istovremeno da poštujemo ljudska prava svih, bez obzira na njihovu religiju i boju kože. Mislim da je princip podržan od mnogih organizacija, uključujući i naše i Ujedinjenih nacija, ali moramo da uspostavimo i zajednički način razumijevanja suživota, s obzirom na to da mnogi migranti ostaju na neodređeno vrijeme ili se čak i naturalizuju '', istakao je Holtgen.
Osnaživanje zajednice
U Njemačkoj se, prema riječima Holtgena, na primjer zbog povećanja broja migranata iz mahom muslimanskih zemalja posljednjih godina razvio fenomenom o kojem mnogi ne vole da razgovaraju, ali je to neophodno.
''To je da antisemitizam dolazi od migranata koji dolaze iz zemalja gdje je antisemitizam normalan, te da oni moraju naučiti da to nije normalno i da to prosto nije prihvatljivo u našem raznolikom društvu. Oni dolaze izvan Evrope i mora mnogo edukacije da se obezbijedi. Istovremeno, želimo da izbjegnemo trend koji je postao zabrinjavajuć posljednjih godina, a to je da desnica iskorišćava ovu situaciju i ponekad se određene tendencije prebacuju u mejnstrim – suptilnog rasta antimuslimanskog rasizma, koji je zapravo pokret protiv migracija, odnosno ljudi su antimuslimani zato što se ljudi plaše migranata i onoga što oni rade. Ovo je opasno'', kategoričan je Holtgen.
Zato, kako je dodao, njegov mandat obuhvata rad sa svim zajednicama koje bi mogle biti ugrožene zbog onih koji žele podjele u društvu.
''Vjerujem i da je važno da lideri sa Zapada kada postoje antimuslimanski incidenti u njihovim državama govore o tome, da private da Muslimani u brojnim državama predstavljaju ogroman broj populacije. U Njemačkoj vjerujemo da je to oko sedam osto'', precizirao je Holtgen.
To je, prema njegovim riječima, realnost, a druga realnost je i islamski ekstremizam.
''Bilo vi veoma opasno da se generalizuje i da se prebacuje krivica na veliki broj Muslimana koji samo žele da žive u miru, s poštovanjem prema državi u kojoj žive. Mislim da treba da osnažimo i muslimanske zajednice, da oni sami mogu da prepoznaju ekstremističke tendencije i izbore se sa njima. Kad god sam pričao sa muslimanskim liderima na Zapadu niko nije negirao postojanje ekstremizma, ali signal prema zajednici mora biti – moraš priznati postojanje ekstremizma, i radimo zajedno na tome da se usprotivimo ovoj pojavi'', zaključio je Holtgen.
