Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović precizirala je da je taj novac isplaćen u periodu od rekonstrukcije vlade u julu 2024. do kraja te godine.
Ona je agenciji MINA kazala da je varijabilni dodatak uglavnom isplaćivan državnim službenicima, izuzev u ministarstvima pravde, turizma i ljudskih i manjinskih prava.
Pojasnila je da su ta tri ministarstva varijabile isplaćivali i javnim funkcionerima u iznosu od skoro četiri hiljade EUR.
CDT-u, kako je rekla Gvozdenović, Ministarstvo finansija nije dostavilo podatak da li su varijabile isplaćivali samo službenicima ili i javnim funkcionerima.
Ona je rekla da je CDT od ministarstava tražio podatke o iznosu isplaćenog varijabilnog dijela zarade službenicima i javnim funkcionerima, od 24. jula zaključno sa 31. decembrom prošle godine, kao i broj službenika, odnosno funkcionera, koji je ostvario pravo na isplatu.
Prema riječima Gvozdenović, Ministarstvo finansija isplatilo je najveći iznos - 58.228 EUR, ali nijesu precizirali koliko državnih službenika, odnosno javnih funkcionera tog resora je nagrađeno varijabilom.
“Ministarstvo ekonomskog razvoja isplatilo je 33.020 EUR varijabile za 121 od ukupno 182 državnih službenika i namještenika kojih je zaposleno u Ministarstvu”, rekla je Gvozdenović.
Ministarstvo turizma je, kako je dodala, isplatilo 23.960 EUR varijabile za 71 državnog službenika i namještenika, a varijabilu od 323,74 EUR je primio jedan javni funkcioner.
“Imajući u vidu broj zaposlenih u ovom ministarstvu, zaključuje se da su gotovo svi bili nagrađeni varijabilom, odnosno 71 od 75 službenika, i jedan od četiri javna funkcionera”, kazala je Gvozdenović.
Ona je navela da je trećina zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, njih 74, primila varijabilu od 23.356 EUR.
“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je nagradilo varijabilom 60 od ukupno 157 državnih službenika i namještenika u ukupnom iznosu od 22.970 EUR”, rekla je Gvozdenović.
Ona je kazala da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) na ime varijabile isplatilo 20.537 EUR.
Gvozdenović je precizirala da je za treći kvartal, za 21 službenika MPNI-ja isplaćeno ukupno 5.586 EUR, a za četvrti kvartal za 48 službenika isplaćeno je 14.951 EUR.
Ministarstvo odbrane je, kako je dodala, isplatilo varijabilu za 58 državnih službenika i namještenika tog ministarstva i osoba u službi Vojske Crne Gore u ukupnom iznosu od 19,851 EUR.
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo evropskih poslova za nešto više od trećine zaposlenih, odnosno 24, isplatilo varijabilu od 7.631 EUR.
“Ministarstvo pravde je iznos od 6.024 EUR isplatilo kao varijabilu za 19 zaposlenih, a dodatnih 2.266 EUR isplaćeno je za sedam javnih funkcionera”, dodala je Gvozdenović.
Ona je rekla da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera isplatilo na ime varijabila 5.096 EUR za 16 službenika.
Gvozdenović je navela da je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga isplatilo 4.905 EUR za četvrtinu zaposlenih, odnosno 22 službenika.
Kako je dodala, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava isplatilo je 4.610 EUR svojim službenicima i 1.294 EUR funkcionerima.
“U odgovoru ovog ministarstva je navedeno da je šest službenika i četiri javna funkcionera primilo varijabilni dio zarade u septembru, potom devet službenika u decembru”, kazala je Gvozdenović.
Ona je navela da je Ministarstvo saobraćaja 3.798 EUR isplatilo kao varijabilan dio zarade za petinu, odnosno 12 zaposlenih.
“Varijabilu u iznosu od 1.113 EUR je Ministarstvo energetike uplatilo petorici službenika”, dodala je Gvozdenović.
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO-ima je za pet mjeseci isplatilo 1.905 EUR varijabilu za šestoro zaposlenih.
Ona je rekla da su CDT ministarstva rudarstva, nafte i gasa, dijaspore, unutrašnjih poslova, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, vanjskih poslova i pomorstva, obavijestili da u navedenom periodu nijesu isplaćivali varijabile.
Gvozdenović je podsjetila da prema odluci o varijabilnom dijelu zarade, varijabilu može da ostvari zaposleni koji ostvaruje “izuzetne rezultate i kvalitete rada”.
“Dalje, navodi se da se to cijeni na osnovu posebnog doprinosa unapređenju procesa rada organa, izuzetne uspješnosti i kvaliteta izvršenih poslova, posebne efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja zbog nepopunjenosti radnih mjesta”, dodala je Gvozdenović.
Definisano je, kako je rekla, da se varijabilni dio zarade zaposlenom može isplatiti jednom u tri mjeseca na kraju kvartala u iznosu do 30 odsto prosječne neto zarade.
“Dok se zaposlenom za “rad od javnog interesa” može isplatiti na mjesečnom nivou u iznosu do 50% prosječne neto zarade, uz saglasnost Vlade”, rekla je Gvozdeović.
Gvozdenović je navela da bez jasno definisane procedure i kriterijuma postoji rizik da varijabilni dio zarade ide privilegovanima, a ne nužno najvrednijima i najzaslužnijima.
Prema njenim riječima, “poseban doprinos”, “izuzetna uspješnost”, “posebna efikasnost” su vrlo subjektivne kategorije i ostavljaju prostor za prozivoljnu interpretaciju.
“Pitanje je i ko i kako u ministarstvima tačno procjenjuje rad zaposlenih, jer nije propisana procedura evaluacije i nejasno je koliko su u ove odluke zapravo uključeni neposredni rukovodioci”, istakla je Gvozdenović.
Ona zato smatraju da takva odluka može biti podložna zloupotrebama, što, kako se dodaje, potkopava njen osnovni cilj — stimulisanje i nagrađivanje zaista izuzetnog rada i doprinosa zaposlenih.
“Važno je unaprijediti odluku, kako bi sistem nagrađivanja bio transparentan i pravedan, uz jasno definisan način ocjenjivanja i objektivne kriterijume”, rekla je Gvozdenović.
Ona je navela da su Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) prekršili Generalni sekretarijat Vlade i Ministarstvo zdravlja koji im nijesu dostavili odgovore u zakonskom roku od 15 dana.
“Interesantno je i da ministarstva kulture i medija, sporta i mladih i javne uprave drugačije tumače Zakon o SPI od svojih kolega u 21 ministarstvu koja su nam dostavila informacije, pa su za razliku od njih su odlučili da odbiju naš zahtjev iz razloga “sačinjavanja nove informacije””, ukazala je Gvozdenović.
Prema riječima Gvozdenović, takav odnos navedenih organa dodatno svjedoči potrebi unapređenja nadzora nad primjenom Zakona o SPI.
“Zakon i principi transparentnosti bi trebalo da nalažu da se ovakve informacije proaktivno objavljuju na sajtovima ministarstava”, smatra Gvozdenović.
Ona je poručila državnim organima da bez transparentnosti nema ni odgovorne i kvalitetne javne uprave.
“I pozivamo ih da ovakve podatke ubuduće čine javno dostupnim na svojim sajtovima i tako demonstriraju otvoren i transparentan odnos prema trošenju javnih sredstava”, kazala je Gvozdenović.
